23. godišnjica genocida u Srebrenici: Komemoracija i dženaza za 35 ubijenih

BiH

Danas će u Memorijalnom centru u Potočarima biti klanjana dženaza i obavljen ukop još 35 žrtava genocida kojeg su u julu 1995. godine počinile snage Vojske Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladića. Komemoracijom će biti obilježena 23. godišnjica genocida nad civilima u Srebrenici.
Današnje obilježavanje godišnjice genocida i ukop žrtava ujedno će biti i podsjetnik na zvjerstva počinjena nad Bošnjacima tog kraja u julu 1995. godine, na patnju koju i danas prolaze njihove porodice, ali i na ogromne napore koji se ulažu u potragu za posmrtnim ostacima i identifikaciju žrtava.

Među 35 žrtava koje će ove godine biti ukopane u Potočarima nalazi se i četvero maloljetnika. Najmlađi od njih je Vesid Ibrić, koji je imao samo 16 godina kada je ubijen. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice Liplje, na području Zvornika, još 2001. godine. To što će tek ove godine biti ukopan pokazuje koliko truda je potrebno da bi bili pronađeni dijelovi skeleta žrtava, koji su često nakon ubistva premještani iz jedne masovne grobnice u drugu.
Danas će biti ukopan i Feris Mehmedović, koji je također imao 16 godina kada su ga ubili pripadnici srpskih snaga. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni u dvije zasebne masovne grobnice. Dijelovi tijela ovog dječaka su ekshumirani iz masovne grobnice Glogova, općina Bratunac, 2000. godine, a poslije su, devet godina kasnije, ekshumirani i iz masovne grobnice Zalazje, u općini Srebrenica. Njegov otac je ukopan prije 15 godina i Feris će sada biti ukopan pored njega.

Najmanja dženaza do sada u Memorijalnom centru
Ovogodišnja zajednička dženaza u Memorijalnom centru Potočari će biti ujedno s najmanje ukopanih do sada, jer u posljednje vrijeme nisu otkrivene veće masovne grobnice, ali i zbog toga što je porodice teško odlučuju da ukopaju nekompletne ostatke svojih najmilijih.

Posljednja koja je otkrivena je ona u Raščića Gaju, na području Vlasenice, iz koje su 2016. godine ekshumirane tri žrtve. Među njima je mladi bračni par Dudić, 20-godišnja Remzija i 22-godišnji Nijazija. Remzija je bila u šestom mjesecu trudnoće kada je ubijena 1995. godine.

Danas će u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari biti ukopani:

  1. Alić (Mušan) Omer (rođen 1963,),
  2. Alić (Ređo) Muhamed (rođen 1978.),
  3. Ališević (Abdulah) Fahrudin (rođen 1972.),
  4. Avdić (Osman) Suvad (rođen 1962.),
  5. Beganović (Hasan) Hazim (rođen 1974.),
  6. Begović (Muharem) Suad (rođen 1974.),
  7. Bektić (Mustafa) Kiram (rođen 1953.),
  8. Borić (Hasan) Ramo (rođen 1955.),
  9. Budović (Huso) Bajro (rođen 1940.),
  10. Burić (Ahmo) Edin (rođen 1977.),
  11. Čakanović (Sulejman) Salem (rođen 1960.),
  12. Dautbašić (Esed) Aziz (rođen 1964.),
  13. Dudić (Mustafa) Nijazija (rođen 1973.),
  14. Dudić (Salih) Remzija (rođena 1975.),
  15. Gušić (Muhamed) Avdija (rođen 1953.),
  16. Halilović (Šaban) Šahin (rođen 1924.),
  17. Hasanović (Alija) Ahmet (rođen 1932.),
  18. Hasanović (Zejnil) Nesib (rođen 1957.),
  19. Hasić (Ramo) Hamdija (rođen 1964.),
  20. Husejnović (Osman) Sejad (rođen 1975.),
  21. Ibrić (Hasan) Vesid (rođen 1979.),
  22. Ikanović (Ibrahim) Šaban (rođen 1960.),
  23. Kadrić (Juso) Hazret (rođen 1972.),
  24. Kadrić(Nezir) Nijaz (rođen 1974.),
  25. Malić (Šaban) Senad (rođen 1975.),
  26. Mehmedović (Bajro) Feris (rođen 1978.),
  27. Merdžić (Omer) Safet (rođen 1949.),
  28. Muhić (Alija) Hajro (rođen 1943.),
  29. Mujčinović (Mujo) Nesad (rođen 1972.),
  30. Mujić (Alija) Asim (rođen 1950.),
  31. Musić (Hajro) Kadrija (rođen 1973.),
  32. Selimović (Hadžo) Salih (rođen 1955.),
  33. Smajić (Huso) Hamed (rođen 1943.),
  34. Smajić (Salih) Ahmo (rođen 1952.) i
  35. Sulejmanović (Abid) Rizo (rođen 1965.).

U identifikacijskom centru u Tuzli nalaze se posmrtni ostaci još 167 žrtava srebreničkog genocida. Njih 43 su i zvanično identificirani DNK analizom, ali su ih identificirale i njihove porodice. Preostalih 124 je identificirano putem DNK analize, a čeka se da to učine i porodice, što je obavezno kako bi posmrtni ostaci mogli biti ukopani.

Genocid pod kontrolom Karadžića i komandom Mladića
Na današnji dan 1995. godine Vojska Republike Srpske započela je jedan od najvećih zločina u historiji čovječanstva nakon Drugog svjetskog rata, genocid u Srebrenici.

Prije toga, 6. jula 1995. godine počela je srpska ofanziva na zaštićenu zonu UN-a, Srebrenicu. U jeku jakih artiljerijskih napada svakodnevno su ginuli civili. Udružene srpske jedinice iz Srbije i sa područja Bosne i Hercegovine pod kontrolom VRS, kojima je komandovao general Ratko Mladić, 11. jula 1995. godine, u prisustvu holandskih jedinica u sastavu UNPROFOR-a zauzimaju Srebrenicu.

Tog, kao i narednih dana, u Srebrenici se desio najveći zločin nad nevinim bošnjačkim civilnim stanovništvom. Oko 50.000 ljudi se nalazilo u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, a žene, djeca i starci odlaze u Potočare, odakle su ih pripadnici srpskih snaga autobusima prebacili do slobodne teritorije.

Muškarci i mladići morali su spas potražiti bježeći kroz šumu do slobodne teritorije. Na tom putu pratile su ih jedinice VRS-a koje su stalno napadale iz svih mogućih oružja. Na hiljade nenaoružanih civila stradalo je tražeći prolaz do slobode.

Bez milosti za muškarce od 12-77 godina
Svi muškarci koju su ostali u Potočarima, nadajući se da će predajom srpskim snagama spasiti život, zarobljeni su i pogubljeni.

Genocid u ovoj “zaštićenoj zoni UN-a” podrazumijeva masovna, planska ubistva velikog broja bošnjačkih muškaraca i dječaka između 12 i 77 godina. Genocid se dogodio u regionu Srebrenice, a izvela ga je Vojska Republike Srpske, pod komandom generala Ratka Mladića. U zločinima je učestvovala i paravojnu formaciju “Škorpioni”, pod kontrolom Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.

Genocid u Srebrenici se smatra jednim od najvećih zločina u Evropi od Drugog svjetskog rata. U njemu je ubijeno više od 8.000 ljudi, a zbog događanja u Srebrenici 1995. godine prvostepeno su za genocid u Hagu osuđeni politički lider RS-a Radovan Karadžić, te vojni lider VRS-a Ratko Mladić. Ukupno je za genocid u Srebrenici izrečeno gotovo 700 godina zatvora kazne pred Tribunalom u Hagu, Sudu BiH, te sudovima u Srbiji i Hrvatskoj.

Na spisku ubijenih Srebreničana nalazi se 8.372 imena.

U skladu s principima samoregulative za štampane i online medije, aktivna uloga građana, čitatelja štampe i posjetilaca web portala, u podizanju profesionalnih standarda izvještavanja, je neophodna i dragocjena. Ulaganjem prigovora na neprofesionalne ili nepotpuno objavljene sadržaje u ovim medijima, na nepravilnosti i nepoštovanje Kodeksa za štampu i online medije BiH, građani, zajedno sa novinarima, učestvuju u borbi za istinitu i pravovremenu informaciju, štiteći slobodu medija i informiranja, slobodu govora i svoje pravo na istinu. Ukoliko niste zadovoljni odgovorom IlijašNet-a vašu prijavu možete poslati i Vijeću Za Štampu OVDJE

Povezani članci

Ako ste svjedočili nekom događaju, imate informaciju od značaja za javnost, želite prijaviti korupciju, podijeliti vašu priču, najaviti događaj, preporučiti temu, podijeliti fotografije ili video javite nam.

redakcija@ilijas.net | +387(0)62 118 465

Objavljeno: 164, Arhivirano: 130, Dopisnici 8, Pregledi 2106420
Nikada nemoj misliti da rat, nebitno koliko bio poteban ili opravdan, nije zločin.