Obaveze država članica OSCE-a i sloboda medija u Bosni i Hercegovini

BiH

BiH se i dalje suočava sa izazovima u oblasti slobode medija, uključujući sve veći broj prijetnji upućenih novinarima, a naročito novinarkama, nestabilan sistem javnog emitiranja, pogotovo u vezi sa njegovim finansiranjem, i sa opštim padom kvaliteta izvještavanja, uključujući autocenzuru novinara.

U proteklim godinama, predstavnik OSCE-a za slobodu medija i Misija OSCE-a u BiH su osuđivali napade na novinare i na slobodu štampe u BiH, a također smo i više puta isticali izazove koji se tiču medijskih sloboda u državi. OSCE je i dalje naročito zabrinut za finansijsku održivost javnih emitera, za šta smo se zalagali nekoliko puta u prošlosti. Uloga koju mediji igraju u demokratskim društvima i društvima u tranziciji je od ključne važnosti i stoga bismo svi trebali da uložimo veće napore ka poboljšanju slobode medija u BiH. Mediji koji služe javnom interesu ne bi smjeli biti izloženi pritisku – političkom, ekonomskom ili bilo kom drugom.

Takvi pritisci podrivaju važnu ulogu koju mediji igraju u objektivnom, profesionalnom informisanju građana o činjenicama koje utiču na njihov svakodnevni život. U 21. vijeku, svaka funkcionalna, demokratska država mora garantirati u potpunosti slobodu i sigurnost novinara i država mora biti prva koja će osuditi svaki napad na novinare ili na slobodu izražavanja. Principi kojima se OSCE rukovodi kada je u pitanju sloboda medija su sadržani u određenom broju obaveza država članica, predstavljenih u publikaciji: “Obaveze država članica: sloboda medija, sloboda izražavanja, slobodan protok informacija 1975 – 2017. godine”.

U ovoj publikaciji su prikupljene sve relevantne odluke u vezi sa slobodom medija, koje su rezultat dogovora država članica OSCE-a. U kontekstu sigurnosti novinara u BiH, želim ponovo istaći obaveze država članica, koje su također navedene u OSCE-ovom Priručniku o sigurnosti novinara. U prvom poglavlju Priručnika navodi se da je sigurnost novinara pitanje za države članice OSCE-a kojim se hitno treba pozabaviti, jer je stepen nasilja nad novinarima, uključujući ubistva i napade koji su doveli do ozbiljnih povreda, značajno porastao u proteklim godinama, sa dalekosežnim i štetnim posljedicama, dodajući tome i sljedeće:

– „Sve države članice OSCE-a se javno obavezuju na osiguravanje visokih pravnih standarda, a od značaja je da su 1994. godine, u Deklaraciji sa samita OSCE-a održanog u Budimpešti, one osudile sve napade na novinare.“

– „Države članice OSCE-a su 1997. godine uspostavile mehanizam za promociju tog principa, Ured predstavnika za slobodu medija. Predstavnik za slobodu medija od tada radi sa mandatom da se koncentrira na brzi odgovor na ozbiljna kršenja OSCE-ovih principa i obaveza država članica u vezi sa slobodom izražavanja i slobodnim medijima.“

– „Tek 2009. godine, na sastanku održanom u Vilniusu, Parlamentarna skupština OSCE-a usvojila je Rezoluciju kojom se od država članica traži vođenje efikasne istrage u slučajevima prijetnji upućenih novinarima i nasilja nad novinarima, posebno u slučajevima kada prijetnje imaju za cilj zastrašivanje novinara sa namjerom onemogućavanja njihovog nezavisnog izvještavanja, te krivično gonjenje osoba odgovornih za takva djela.“

Priručnik se osvrće i na pitanje profesionalnih standarda u radu medija i mehanizme samoregulacije, te traži od novinara i medijskih kuća da se pridržavaju visokih profesionalnih standarda u svakom trenutku, poziva države da se uzdrže od posjedovanja ili kontroliranja medijskih organizacija, te, između ostalog, daje i preporuku da se samoregulacija medija provodi kroz vijeća za štampu. U Priručniku se također spominju mjere izgradnje povjerenja i sigurnosti između policije i medija, koje se provode u nekim državama, a zadovoljstvo mi je istaći da je Bosna i Hercegovina jedna od tih država. U Misiji OSCE-a u BiH smo nedavno započeli sa organiziranjem niza kurseva na ovu temu, a nadamo se da će ove smjernice biti dopunjene do kraja godine. Pitanje napada na novinare u online sferi obrađeno je u posebnom poglavlju Priručnika, u kojem se navodi da napadi na novinare, novinarke i medijske radnike predstavljaju direktan napad na slobodu izražavanja i slobodu medija.

Državama članicama preporučuje se da se uzdrže od usvajanja novih odredbi krivičnih zakona kojima bi bila ograničena sloboda izražavanja, te im se sugerira da se umjesto toga posvete provedbi postojećih zakona, koji su usklađeni sa međunarodnim standardima o zaštiti ljudskih prava. U Priručniku je upućena preporuka medijskim organizacijama da usvoje smjernice o prepoznavanju i praćenju napada i zastrašivanja novinara u online sferi.

Pored gore spomenutih principa i ostalih principa prezentiranih u navedenim publikacijama, uz obilježavanje Svjetskog dana slobode medija 2018. godine, države članice OSCE-a i Misija OSCE-a u BiH i dalje su posebno zabrinuti zbog sve većeg broja napada na novinarke, opisanih u još jednoj publikaciji OSCE-a, pod naslovom: „Sigurnost novinarki u online sferi“, koja također sadrži niz preporuka o načinima borbe protiv ove pojave. Bosna i Hercegovina je punopravna članica OSCE-a i kao takva obavezala se na poštivanje svih obaveza koje proističu iz ovog članstva. Želim iskoristiti ovu priliku, te u ime Misije OSCE-a u BiH pozvati sve političke predstavnike i građane BiH da iskažu poštovanje prema novinarima i njihovim nastojanjima da profesionalno i blagovremeno informiraju građane u BiH o svim problemima od interesa za javnost.

Naravno, novinari istovremeno imaju obavezu pridržavati se profesionalnih standarda koji ih obavezuju na objektivno, nepristrasno i na činjenicama utemeljeno izvještavanje. S tim na umu, dodatno našim drugim sličnim projektima, mi ćemo, u saradnji sa Vijećem za štampu, Udruženjem „BH novinari“ i ostalim institucijama i pojedincima zainteresovanim za slobodu medija, nastaviti organizirati niz aktivnosti koji doprinose unapređenju stanja medijskih sloboda.

Ovaj tekst je originalno objavljen u drugom izdanju specijalnog serijala BHN online biltena koji se realizira u okviru zajedničkog projekta EU i Vijeća Evrope – Jačanje pravosudne ekspertize o slobodi govora u medijima jugoistočne evrope (JUFREX). Bilten možete preuzeti ovdje.

Željka Šulc, BHN Bulletin E-journalist, Sarajevo, 05/10/2018

U skladu s principima samoregulative za štampane i online medije, aktivna uloga građana, čitatelja štampe i posjetilaca web portala, u podizanju profesionalnih standarda izvještavanja, je neophodna i dragocjena. Ulaganjem prigovora na neprofesionalne ili nepotpuno objavljene sadržaje u ovim medijima, na nepravilnosti i nepoštovanje Kodeksa za štampu i online medije BiH, građani, zajedno sa novinarima, učestvuju u borbi za istinitu i pravovremenu informaciju, štiteći slobodu medija i informiranja, slobodu govora i svoje pravo na istinu. Ukoliko niste zadovoljni odgovorom IlijašNet-a (redakcija@ilijas.net), vašu prijavu možete poslati i Vijeću Za Štampu OVDJE

Povezani članci

Ako ste svjedočili nekom događaju, imate informaciju od značaja za javnost, želite prijaviti korupciju, podijeliti vašu priču, najaviti događaj, preporučiti temu, podijeliti fotografije ili video javite nam.

redakcija@ilijas.net | +387(0)62 118 465

Objavljne Vijesti: 74, Arhivirano: 551, Dopisnici 17, Slike: 1377
Nikada nemoj misliti da rat, nebitno koliko bio potreban ili opravdan, nije zločin.