20 godina rada MC Srebrenica: Počelo je od jednog kamena
Memorijalni centar Srebrenica – Potočari, Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine, obilježava 20. godišnjicu zvaničnog otvaranja.
Tim povodom, u bivšoj proizvodnoj hali fabrike akumulatora u Srebrenici danas će biti organiziran prigodan program, a sudionicima događaja obratit će se predsjedavajući Upravnog odbora Memorijalnog centra Hamdija Fejzić, nakon čega će uslijediti video-obraćanje bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona i Menachema Z. Rosensafta, potpredsjednika Svjetskog jevrejskog kongresa.
Ovako je počelo. Od jednog kamena. @SrebrenicaMC #20godina pic.twitter.com/cnGAG4VDMm
— Emir Suljagić (@suljagicemir1) September 19, 2023
Planirano je i obraćanje majke Munire Subašić, predsjednice Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”, Hasana Hasanovića, preživjelog svjedoka genocida, Alice Nderitu, specijalne savjetnice generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida, Amre Begić, pomoćnice direktora Memorijalnog centra Srebrenica
U sklopu prigodnog programa bit će prikazan i kratkometražni film u produkciji Memorijalnog centra – video arhiv 1992-1995.
Memorijalni centar osnovan je kao memorijalni kompleks čija je uloga njegovanje i čuvanje sjećanja na nevine žrtve genocida, a koji je, istovremeno, i svojevrsni podsjetnik i opomena budućim generacijama kako se tako što više nikome i nikada ne bi ponovilo.
Ovaj memorijalni kompleks, smješten u Potočarima nedaleko od Srebrenice, osnovan je Odlukom visokog predstavnika, a zvanično ga je 20. septembra 2003. godine otvorio Bill Clinton, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.
Godine 2007. odlukom Visokog predstavnika donesen je Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine. Tim zakonom ustanovljen je kao pravni sljednik prvobitne Fondacije sa sjedištem u Potočarima, a definiran je i njegov službeni naziv
Memorijalni centar je osnovan s ciljem izgradnje i održavanja Memorijalnog centra, ukopa identificiranih žrtava genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine i obilježavanja mjesta ukopa, prijema i isplate sredstava za Memorijalni centar; saradnje sa sličnim centrima, fondacijama i udruženjima širom svijeta, prijema posjetilaca radi podsjećanja na počinjeni genocid, obavljanja ostalih aktivnosti značajnih za Memorijalni centar.
U martu, 2003. godine, obavljena je prva kolektivna dženaza i ukop prvih 600 identificiranih žrtava genocida. Tokom 2003. u Memorijalnom centru Srebrenica obavljene su tri kolektivne dženaze za žrtve genocida, a nakon prve dženaze 31. marta, kada je ukopano 600 žrtava genocida, uslijedila je druga dženaza 11. jula kada su ukopane 282 žrtve, a 20 septembra i treća kolektivna dženaza kada je ukopano 107 osoba.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.751 žrtva genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci preživjelih članova porodica.
Institucija Memorijalnog centra, osim što njeguje sjećanje i čuva istinu o dešavanjima iz jula 1995. godine, nastoji vlastitim angažmanom u sklopu različitih projekata osujetiti pokušaje falsifikovanja historije i revizije sudski utvrđenih činjenica.
Kao institucija države Bosne i Hercegovine, Memorijalni centar održava kontinuiranu saradnju sa brojnim organizacijama, centrima u regionu i šire, zalažući se za ostvarenje temeljnih odrednica vlastitog djelovanja.
U sklopu ovog centra djeluje i biblioteka, jedna od najvećih u ovom dijelu zemlje, koja raspolaže relevantnom literaturom vezanom za genocid nad Bošnjacima u tzv. ‘zaštićenoj zoni UN-a’.
U funkciji je i Istraživački arhiv koji radi na prikupljanju ličnih predmeta, fotografija i dokumenata, kao i na uspostavi komunikacije s članovima porodica žrtava genocida.
Zahvaljujući postavci Dokumentacionog centra, dostupno je pogledati i sadržaje koji prate hronologiju genocida u i oko Srebrenice.
Između ostalog, u spomen-sobi je od 2007. godine prisutna stalna postavka pod nazivom “Crna soba – Lične priče” u sklopu koje su izloženi lični predmeti žrtava genocida, pronađenih u masovnim grobnicama.
U skladu s misijom i mandatom, Memorijalni centar razvija i obrazovne programe – predavanja za učenike i studente, povezujući se sa obrazovnim institucijama i organizacijama naše zemlje, regije i šire, a radi prepoznavanja ili identifikacije mogućih prijetnji ili narativa koji mogu rezultirati novim genocidom.
Memorijalni centar Srebrenica, posebnu pažnju pridaje stalnoj istraživačkoj djelatnosti u segmentima prikupljanja ličnih predmeta žrtava genocida i svjedočenja, kao i analizama relevantnih presuda i krivičnog gonjenja odgovornih za genocid i zločine protiv čovječnosti.
Dvadeset godina. Ne odustajemo. Nećemo odustati ni za još 20. pic.twitter.com/u23j3aOcYd
— Emir Suljagić (@suljagicemir1) September 15, 2023
Također, Memorijalni centar angažiran je u borbi protiv negiranja genocida i u tom kontekstu je angažiran na izdavanju publikacija, video-sadržaja, prikaza i pregleda kojim putem web-stranice, društvenih mreža i partnerskih medija informiše javnost i podiže svijest o genocidu.
Memorijalni centar Srebrenica otvoren je prema zajednici i svake godine sudjeluje u organizaciji Dana sjećanja na žrtve genocida – 11. jula, te podržava različite aktivnosti koje su u funkciji trazicijske pravde i izgradnje mira, promoviranja saradnje, multietničkog dijaloga i pomirenja, kao i prevencije genocida u svijetu.
