Mljekarski sektor u Bosni i Hercegovini suočava se s ozbiljnim izazovima. Otkup mlijeka opada, izvoz na tržište Srbije je otežan, a sve više malih proizvođača zatvara svoje farme. Istovremeno, kako tvrde predstavnici farmera, institucionalna podrška izostaje. O aktuelnoj situaciji za N1 govorio je Admir Kahriman, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Federacije BiH.Kahriman ističe da korijeni današnje situacije sežu nekoliko godina unazad, tačnije do 2022. godine i izrade Strategije razvoja poljoprivrede u BiH.
“Te godine je Evropska unija učestvovala u izradi strategije razvoja poljoprivrede u Bosni i Hercegovini. Uz naše profesore i imenovanu komisiju izrađena je strategija koja je sadržavala rečenicu da je cilj zaustaviti rapidan razvoj mljekarstva u BiH. To je za nas bilo neprihvatljivo”, rekao je Kahriman.
Navodi da su tada tražili od resornog ministra da se takav dokument ne upućuje u proceduru, te da je, nakon pritisaka farmera, sporni dio djelimično korigovan i “sakriven”.
Dodaje da je u decembru 2024. godine, kao predstavnik udruženja, boravio u Evropskoj uniji, gdje su, kako kaže, prisustvovali predavanjima o problemima koji očekuju domaće proizvođače.“Ovo traje mnogo duže nego što javnost misli”, poručuje.Kahriman tvrdi da problem nije višak domaće proizvodnje, nego povećan uvoz.“Trenutno nema viška mlijeka u BiH. Bosna i Hercegovina rješava višak mlijeka farmera iz Evropske unije. Samo u januaru ove godine uvezeno je 800.000 litara mlijeka. Gdje je tu logika?”, upitao je.
Ističe da se često govori o uvozu mlijeka u tetrapaku, pozivajući se na CEFTA sporazume i važeće zakone, ali da je, prema njegovim riječima, ključno pitanje uvoza sirovog mlijeka.“Pitam prerađivače koji otkupljuju bosanskohercegovačko mlijeko – zašto uvoze sirovo mlijeko iz Evropske unije, u cisternama, pored našeg mlijeka, i onda od domaćeg prave višak?”, naveo je.Dodaje da su pojedine mljekare najavile smanjenje otkupa domaćeg mlijeka i do 50 posto od aprila.Govoreći o cijenama, Kahriman navodi da se prilikom pregovora s farmerima otkupljivači često pozivaju na cijene sirovog mlijeka iz uvoza, primjerice iz Rumunije, koje se spominju u iznosu od 35 eurocenti.
“Ali niko ne govori o troškovima transporta, kvalitetu i svim drugim faktorima. Treba sve to raščlaniti. Ako kupujete domaće mlijeko, zašto paralelno uvozite sirovo mlijeko i time stvarate višak na domaćem tržištu?”, pita Kahriman.Dodatni problem predstavlja izvoz na tržište Srbije, koji je, kako navodi, značajno smanjen.“Srbija formalno nije zabranila uvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine, ali ga je raznim otežavajućim okolnostima usporila. Sa milion i 200 hiljada litara izvoza, BiH je pala na oko 200.000 litara”, rekao je.Postavlja i pitanje reciprociteta.“Je li Bosna i Hercegovina mogla uzvratiti istom mjerom i na taj način pokušati zaštititi domaće tržište?”, upitao je.
Kahriman na kraju poručuje da su farmeri razočarani odnosom nadležnih institucija.“Ne mogu da shvatim da se neko može tako hladno ponašati prema farmerima u BiH”, zaključio je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH.
