26.647 kvadratnih kilometara minsko sumnjivih površina na području Ilijaša *Arhiva

BiHIlijaš

U Kantonu Sarajevo su još mnoga područja minski sumnjiva. Nažalost, za deminiranje je potrebno mnogo novca, pa se ovaj posao obavlja fazno u skladu sa finansijskim mogućnostima. S obzirom na to da se sa ljepšim vremenom povećava rizik, odnosno češći su izleti i radovi na sumnjivim područjima, iz BHMAC-a upozoravaju građane da vode računa i ne rizikuju ulaskom u područja koja su označena kao minsko sumnjiva.

Baza podataka
Svjetlana Luledžija iz Službe za odnose sa javnošću BHMAC-a kaže da su sva sumnjiva područja u KS-u obilježena minskim oznakama i da građani ne treba da ulaze na ta mjesta.

– Najčešći uzroci stradanja građana su nepoštivanje minskih oznaka i ulazak u ovakva područja zbog ekonomskih razloga, sječa šume, berba šumskih plodova i sakupljanje sekundarnih sirovina. Skidanje minskih oznaka je također kažnjivo djelo i do sada je bilo takvih slučajeva, ali izviđački timovi BHMAC-a redovnim obilaskom terena vrše zanavljanje minskih znakova i evidentiranje u bazu podataka BHMAC-a, navela je Luledžija.

Najviše minski sumnjivih površina je u Ilijašu i to 26.647 kvadratnih kilometara, u Trnovu 23.699, Hadžićima 10.954, Vogošći 4.839, Starom Gradu 0,819 i Novom Gradu 0,488, odnosno ukupno 67.446 kvadratnih kilometara.

– Šire područje Žuči ima minski sumnjivu površinu od oko 0,466 kvadratnih kilometara. Ove površine se nalaze dijelom u općini Vogošća i dio zapadno od mjesta Žuč, koje pripada općini Novi Grad. Jugoistočno iznad Kozije ćuprije prema Brusu sumnjiva su 0,302 kvadratna kilometara, koja se produžavaju na područje RS-a. Na lokalitetima Igmana, Bjelašnice i Trebevića još ima sumnjive površine koja je obilježena minskim znakovima.

Puni kapacitet
– U potpunosti deminirana, sigurna područja su izletišta Vrelo Bosne, Stojčevac, Barice, Dariva/izletište Dariva pa sve do Kozije ćuprije i Skakavca. Strategijom protuminskog djelovanja u BiH, koja je usvojena od Vijeća ministara BiH, planirano je da BiH bude očišćena od mina i drugih eksplozivnih sredstava do kraja 2025, uz pretpostavku da je za njeno provođenje potrebno da se finansiranje iz međunarodnih izvora održi na istom nivou ili se poveća uz povećanje finansiranja iz domaćih izvora. Istovremeno, planirano je veće učešće vladinog sektora, Oružanih snaga, koji trenutno imaju najveći kapacitet za deminiranje u BiH, i to preko 25 osposobljenih timova, ali nažalost nisu iskorišteni u punom kapacitetu. Potrebno je oko 336 miliona KM za realizaciju Strategije protivminskog djelovanja BiH do 2025, dodala je Luledžija, naglasivši da su u KS-u od zaostalih mina do sada poginula 22, a ranjeno 49 građana.

Sadržaj ovog članka prenosimo sa Oslobođenje@Preuzeto.
Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen ovdje krši Vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Sve pritužbe i prigovore možete slati na e-mail adresu redakcija@ilijas.net. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal IlijašNet nema obavezu postupiti po istim.

Povezane Vijesti

Šaljite nam vijesti, fotografije, najave, informacije bilo kakve vrste i mi ćemo ih objaviti ukoliko su prikladnog sadržaja i ne krše pravila sajta! Vaše dojave možete slati putem forme klikom na Dojavi Vijest ispod, na mail redakcija@ilijas.net ili porukom na Facebook fan stranici klikom ovdje.

Ako ste svjedočili nekom događaju, imate informaciju od značaja za javnost, želite prijaviti korupciju, podijeliti vašu priču, najaviti događaj, preporučiti temu, podijeliti fotografije ili video javite nam.

redakcija@ilijas.net

EvropaMagazin™ ©2009-2019 News CMS by M.D.P.
Nikada nemoj misliti da rat, nebitno koliko bio potreban ili opravdan, nije zločin.