Christina Doctare vratila Nobelovu nagradu za mir zbog Handkea *Arhiva

Info: Aktivni članci 515, Arhivirani članci 3594

Christina Doctare, švedska doktorica i autorica, koja je dobila Nobelovu nagradu za mir 1988. kao članica UN-novih mirovnih snaga, vratila je to prestižno priznanje u znak protesta protiv uručenja Nobelove nagrade za literaturu austrijskom piscu Peteru Handkeu.

Ona je 1992. godine prva progovorila o sistematskim silovanjima tokom rata u Bosni i Hercegovini i ukazala šta se dešava kao doktorica UN-a.

Večeras je govorila pred stotinama okupljenih u švedskoj prijestonici u znak protesta protiv odluke Švedske akademije da uruči priznanje Austrijancu, koji je tokom ratova na teritoriji bivše Jugoslavije podržavao režim Slobodana Miloševića i koji otvoreno negira da se u Srebrenici dogodio genocid.

Čestitao mu je i dao nagradu. Sad ja svoju vraćam, sad ja svoju vraćam“, rekla je ona pred okupljenima s medaljom u ruci. Okupljeni su joj glasno aplaudirali i uzvikivali njeno ime.

Prisjetila se i ratova na Balkanu, odakle je izvještavala i ukazivala na zločine koji se događaju. Govorila je o smradu raspalih tijela i užasima kojima je svjedočila.

Dok god živim, svjedočit ću da istina o užasnom ratu nikad ne bi bila negirana“, dodala je.

Ko na Akademiji želi ići u pakao? Ovo nisu nepoznate stvari. Bila sam prije ponosna na Akademiju, Nobelova nagrada bila je svake godine velika stvar za Švedsku. Sada osjećam sramotu i krivicu.

Brojne kontroverze
U stokholmskom Konserthusu (Koncertna kuća) uručene su Nobelove nagrade za 2019, uključujući i nagradu za književnost Peteru Handkeu.

Dodjela nagrade austrijskom književniku izazvala je brojne kontroverze i negodovanje javnosti zbog njegove podrške režimu Slobodana Miloševića tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji te su tim povodom i na dan uručenja priznanja organizirani protesti.

Ceremonija je protekla uz bojkot iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije i Turske. Spontani protesti, uoči formalnog uručivanja nagrade, održani su ispred Memorijalnog centra Potočari u Srebrenici, a poslije toga i u švedskoj prijestonici.

Okupljeni su minutom šutnje odali počast žrtvama genocida počinjenog u Srebrenici u ljeto 1995. i žrtvama ratnih djelovanja u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen ovdje krši Vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Sve pritužbe i prigovore možete slati na e-mail adresu ilijasnet@gmail.com. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal IlijašNet nema obavezu postupiti po istim.
Nikada nemoj misliti da rat, nebitno koliko bio potreban ili opravdan, nije zločin.