Ispod debelog ledenog pokrivača Antarktika kriju se ostaci drevnih planinskih lanaca čija je veličina bila uporediva s današnjim Himalajima. Međunarodni tim naučnika otkrio je njihove korijene, stare stotinama miliona godina, a ovo otkriće donosi nova saznanja o geološkoj prošlosti Zemlje i razvoju života.

Istraživanje, objavljeno u naučnom časopisu Earth and Planetary Science Letters, pokazalo je da su ove takozvane superplanine nastale prije otprilike 650 do 450 miliona godina, tokom formiranja superkontinenta Gondvane.

OglasiOglasi
Reklama: Tamar
Reklama: FranceMotors

Prema zaključcima istraživača, nastale su sudarom kopnenih masa koje danas čine Antarktik, Indiju i Afriku. Riječ je o jednom od najvećih procesa stvaranja planina u geološkoj historiji ovog kontinenta.

Kako su otkrivene planine ispod leda?

Više od 99,5 posto Antarktika prekriveno je debelim ledenim pokrivačem, zbog čega naučnici nisu mogli direktno proučavati stijene. Umjesto toga, analizirali su sedimente prikupljene bušenjem okeanskog dna uz kontinentalni rub.

Ispitali su 1.712 sitnih mineralnih zrna, odnosno kristala cirkona, koji u svom hemijskom sastavu čuvaju podatke o vremenu i uslovima u kojima su nastali.

Na osnovu njihove starosti i sastava istraživači su rekonstruisali porijeklo stijena i geološke procese koji su oblikovali drevne planinske lance. Iako su se planine tokom miliona godina istrošile erozijom, njihovi duboko zakopani korijeni sačuvali su tragove nekadašnjeg ogromnog reljefa.

Planine su možda pomogle razvoju života

Otkriće nije važno samo za razumijevanje prošlosti Antarktika. Naučnici smatraju da je brzo trošenje ovih planina moglo imati značajnu ulogu u razvoju života na Zemlji.

Tokom raspadanja stijena u okeane su dospijevale velike količine hranjivih materija, dok su geološki procesi uticali i na smanjenje ugljendioksida u atmosferi te povećanje nivoa kisika.

Takve promjene mogle su doprinijeti stvaranju uslova za pojavu prvih organizama s čvrstim skeletima prije približno 539 miliona godina, kao i za nagli porast raznolikosti životinjskog svijeta poznat kao kambrijska eksplozija.

Otkriveno gotovo 72.000 skrivenih reljefnih oblika

Ovo nije jedino veliko otkriće ispod antarktičkog leda. Nova karta, objavljena u januaru 2026. godine u časopisu Science, prikazala je gotovo 72.000 ranije nepoznatih oblika reljefa.

Koristeći satelitske snimke visoke rezolucije i podatke o kretanju leda, istraživači su identifikovali tačno 71.997 podledenih brežuljaka, kao i oštre grebene, planinske lance i drevne riječne kanale.

Nova metoda omogućila je mapiranje oblika veličine od dva do 30 kilometara, otkrivajući mnogo složeniji teren nego što su pokazivala ranija radarska mjerenja.

Posebno je zanimljiv drevni kanal u podledenom basenu Maud, dug gotovo 400 kilometara, širok šest kilometara i dubok oko 50 metara. Ovaj vodotok oblikovan je prije nego što je Antarktik prekriven ledom.

Otkrića važna za budućnost planete

Reljef ispod ledenog pokrivača ima veliki značaj za razumijevanje kretanja antarktičkog leda i predviđanje porasta nivoa mora.

Gusto raspoređeni brežuljci i oštri grebeni stvaraju veće trenje i mogu usporiti kretanje glečera. S druge strane, duboke doline koje vode prema okeanu mogu usmjeravati led i ubrzavati njegovo oticanje.

Zbog toga detaljnije poznavanje podloge Antarktika pomaže naučnicima da bolje procijene kako će se ledeni pokrivač ponašati u budućnosti i koliko bi njegovo topljenje moglo uticati na nivo svjetskih mora. Ispod leda tako se ne kriju samo tragovi drevnih planina već i podaci važni za razumijevanje budućih promjena na Zemlji.