Kako će izgledati javne usluge koje će građani koristiti za pet, deset ili dvadeset godina? Hoće li tehnologija građanima olakšati ostvarivanje prava ili će samo postojeće administrativne procedure prebaciti u digitalni format? Ovo su neka od pitanja o kojima je ministrica pravde i uprave Kantona Sarajevo Darja Softić Kadenić govorila u Beču, gdje je učestvovala na European Cities Conference, posvećenoj digitalnom humanizmu i digitalnoj etici u gradskim upravama i javnim uslugama.

Ministrica Softić Kadenić predstavila je iskustva Kantona Sarajevo u oblasti digitalne uprave, ali i otvorila šire pitanje – kako digitalna transformacija javne uprave treba izgledati ako je njen krajnji cilj bolja usluga za građane.

Oglasni prostor
Reklama: AvdićReklama: MHI ElektroinstalacijeReklama: TamarReklama: Market MAKReklama: DamsyReklama: Leyla

Na konferenciji, koju organizuju
Međunarodni uredi Grada Beča, posebno je naglašena potreba da tehnološki razvoj bude usmjeren prema čovjeku. Ministrica Softić Kadenić učestvovala je i na panelu „Digitalizacija i javne usluge“, zajedno sa stručnjacima i predstavnicima institucija iz Evrope.

„Digitalizacija javne uprave ne smije biti samo prebacivanje papira na ekran. Ako građanin i dalje mora prolaziti kroz složenu proceduru, samo putem aplikacije ili elektronskog obrasca, onda nismo napravili suštinsku promjenu. Prava digitalna transformacija podrazumijeva da javne usluge učinimo jednostavnijim, dostupnijim i razumljivijim ljudima“, istakla je ministrica Softić Kadenić.

Upravo je to suština koncepta digitalnog humanizma – tehnologija treba služiti čovjeku, a ne čovjek tehnologiji.

Za javnu upravu to znači da građani ne mogu biti samo korisnici novih platformi, aplikacija i elektronskih obrazaca. Oni moraju imati mogućnost da razumiju uslugu koju koriste, da jednostavno ostvare svoje pravo, da znaju kako se koriste njihovi podaci i da imaju mogućnost preispitivanja odluka koje se donose u postupcima koji ih se direktno tiču.

„Građanin mora ostati u centru sistema. Kada uvodimo nove tehnologije, moramo istovremeno odgovoriti na pitanja ko donosi odluke, ko obrađuje podatke, ko odgovara za eventualnu grešku i na koji način štitimo prava građana. Digitalizacija mora povećavati povjerenje u institucije, a ne ga dodatno narušavati“, kazala je ministrica.

Kanton Sarajevo već razvija digitalne javne usluge, elektronsku identifikaciju, interoperabilnost i efikasnije upravne procedure, a iskustva u tim oblastima bila su dio predstavljanja na konferenciji.

Prema riječima ministrice Softić Kadenić, digitalna transformacija za Kanton Sarajevo nije samo tehnološko pitanje.

„Digitalizacija je prilika da mijenjamo i same procedure. Da uklonimo nepotrebne korake, da građanima ne tražimo podatke koje institucije već imaju, da javne usluge učinimo jednostavnijim i da izgradimo drugačiji odnos između građana i institucija“, naglasila je.

Poseban značaj ovakav pristup ima u Bosni i Hercegovini, gdje građani često moraju komunicirati s različitim institucijama i prolaziti kroz složene administrativne procedure.

Zato, kako je poručeno u Beču, ključno pitanje nije samo može li tehnologija ubrzati javnu upravu, nego i može li je učiniti odgovornijom, transparentnijom i bližom građanima.

„Naša obaveza je da tehnologiju koristimo tako da građaninu bude lakše ostvariti njegovo pravo, a ne da od njega tražimo da se prilagođava tehnologiji i administraciji. To je za mene suština digitalne transformacije javne uprave“, zaključila je ministrica Softić Kadenić.

European Cities Conference u Beču okupila je predstavnike gradskih uprava, stručnjake, istraživače i druge aktere koji su razgovarali o praktičnoj primjeni digitalne etike, odgovornoj upotrebi umjetne inteligencije i razvoju digitalnih javnih usluga.