Danas je Međunarodni dan fizičke aktivnosti

Redakcija 10. maj 2021 ID: 15782

Obilježavanje Međunarodnog dana fizičke aktivnosti u doba pandemije Covid-19 predstavlja idealnu priliku da se podsjetimo koliko je fizička aktivnost važna i koliko može doprinjeti zdravijem načinu života, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Četvrti vodeći faktor za preranu smrt

Svjetska zdravstvena organizacija je 10. maja 2003. godine pokrenula incijativu promovisanja fizičke aktivnosti u svakodnevnom životu (Move for health day). Taj datum je određen za Međunarodni dan fizičke aktivnosti. Fizička aktivnost odnosi se, ne samo na sport i naporno vježbanje, već i na bilo koju vrstu aktivnosti koja uključuje mobilnost, kao što su rekreacija, biciklizam, hodanje i ples.

– Ljudi mogu imati koristi čak i od umjerenih nivoa fizičke aktivnosti koji su dostižni za većinu populacije u skladu sa ličnim sklonostima i životnim okolnostima. Za početak je dovoljno neke ustaljene navike zamijeniti zdravijim, kao što su odlazak na posao bicikom ili pješice, umjesto automobilom, korištenje stepenica umjesto lifta i slično, ističe Berina Jašarević iz Službe za školsku higijenu INZ-a.

Fizička neaktivnost je četvrti vodeći faktor rizika za ranu smrt, odgovorna za 3,2 do 5 miliona smrtnih slučajeva svake godine. Neadekvatna fizička aktivnost jedan je od četiri glavna faktora rizika odgovorna za alarmantan porast većine nezaraznih bolesti poput bolesti srca, karcinoma i dijabetesa koje su danas odgovorne za više od 60 posto smrtnih slučajeva širom svijeta. Veliki udio ove smrti je preuranjen i javlja se tokom najproduktivnijeg životnog perioda.

Globalno se procjenjuje da tjelesna neaktivnost uzrokuje oko 27 posto dijabetesa, 30 posto ishemijske bolesti srca i 21 do 25 posto raka dojke i debelog crijeva. Fizička aktivnost je takođe osnovna u postizanju energetske ravnoteže i kontrole težine.

Nedavne procjene pokazuju da približno trećina (31%) svjetske populacije ne poduzima preporučenu količinu fizičke aktivnosti.

– Zašto je neophodno biti fizički aktivniji? Aktivnost pomaže pri smanjenju tjelesne težine, snižava krvni pritisak i poboljšava nivoe triglicerida i holesterola, poboljšava inzulinsku senzitivnost koja doprinosi smanjenju rizika od dijabetesa, poboljšava raspoloženje otpuštajući endorfine, navodi Jašarević.

Fizička aktivnost ima slično dejstvo kao i antidepresivi u liječenju depresije, smanjuje rizik od srčanog udara, moždanog udara i karcinoma, ojačava imuni sistem i sprječava nastanak infekcija, poboljšava funkciju mozga, te doprinosi smanjenju stresa.

Preporuke u odnosu na dob

Smjernice za tjelesnu aktivnost djece i adolescenata preporučuju sat vremena umjerene do snažne aktivnosti. Preporučuje se postepeno podizanje intenziteta vježbi od umjerenog ka snažnijem. Vježbe visokog intenziteta kao i one koje podstiču jačanje muskulature bi se trebale provoditi najmanje tri puta sedmično.

Odrasle osobe bi se trebale baviti umjerenom fizičkom aktivnošću barem 150-300 minuta sedmično (oko pola sata dnevno), a vježbama visokog intenziteta 75-150 minuta sedmično (oko 15 minuta dnevno).

Odrasli sa lošom pokretljivošću i stariji od 65 godina trebaju obavljati aktivnosti najmanje tri puta sedmično kako bi poboljšali ravnotežu i spriječili padove. Ako odrasli ove dobne skupine ne mogu raditi preporučene količine aktivnosti zbog zdravstvenih stanja trebali bi biti fizički aktivni onoliko koliko to njihove sposobnosti i uslovi dozvoljavaju, kažu iz INZ-a.

Fizička aktivnost doprinosi zdravlju stanovništva smanjenjem prerane smrti, nepotrebnih bolesti i invaliditeta, kontrolom troškova zdravstvene zaštite i održavanjem visokog kvaliteta života od djetinjstva do starosti.

Povećanje tjelesne aktivnosti društveni je, a ne samo pojedinačni problem i zahtjeva populacijski, multisektorski, multidisciplinarni i kulturološki pristup koji uzima u obzir obrazovanje, sport, zdravstvo, urbano planiranje, kulturu, transport, rekreaciju kao i druge faktore životne sredine.

Međutim, važno je krenuti, malim koracima, već danas, za vaše zdravlje, u skladu sa Hipokratovom izrekom – Hodanje je čovjekov najbolji lijek.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen ovdje krši Vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Sadržaj iznad je u naš sistem unešen 10. maj 2021 @9:06 od strane autora Redakcija osim ako nije navedeno drugačije (preuzeto, izvor obavezan) i numerisan je unikatnim brojem SN1/2105-100906-15782 koji možete koristiti tokom prijave kako bi znali o kojem se sadržaju radi. Sve pritužbe i prigovore možete slati na e-mail adresu ilijasnet@gmail.com. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal IlijašNet nema obavezu postupiti po istim. Komentari na društvenim mrežama ne predstavljaju stavove portala IlijašNet te su odgovornost autora komentara.
Želite li dostaviti saopćenje za javnost, dojaviti vijest, najaviti događaj ili se reklamirati na portalu IlijašNet kontaktirajte nas na:
Email: ilijasnet@gmail.com
Viber poruke: +387 62 118 465
Facebook poruke: Facebook Poruka

Povezani članci

Back to top button