Zanimljivosti

Facebook anonimusi: Zašto se ljudi kriju iza lažnih imena?

Fenomen lažne slike o sebi postojao je i prije digitalne ere. Ljudi često djeluju u neskladu sa vlastitim uvjerenjima i vrijednostima. Zapravo većina osoba u nekoj fazi razvoja ličnosti eksperimentiše sa različitim identitetima, a u današnje vrijeme manifestacije ovog eksperimentisanja vidljivije su nego prije. Za neke osobe drušvene mreže predstavljaju “igralište“. Nepoštivanje ili nepoznavanje pravila igre, ako se možemo tako izraziti, može imati negativne posljedice za osobu, kao i za druge u njenom okruženju.

PROMO

Postoje i kratkotrajne dobiti i prednosti ovakve pojave. Poigravanjem sa drugačijim identitetima osoba može istraživati i prisvojiti nove elemente u vlastiti identitet, ili odbaciti postojeće za koje procijeni da joj nisu potrebni. Ovakvo ponašanje smatra se korisnim ukoliko se dešava s vremena na vrijeme i ukoliko je fleksibilno, što znači da osoba svjesno u tome učestvuje i bira različite načine bivanja u skladu sa kontekstom u kojem se nalazi.

Osobe se kriju iza lažnih ideniteta i radi osjećaja stida i straha od odbacivanja, koji se javljaju onda kada se osoba u stvarnom životu nađe pred identitetom za koji nije spremna.

Danas postoji niz psihoterapeutskih pravaca koji imaju za cilj pružanje podrške osobama u razvoju jake i stabilne ličnosti. Kroz rad na različitim identifikacijama i otuđenim dijelovima ličnosti, uz pomoć eksperimenata i niza razvijenih tehnika, osoba osvještava različite načine funkcionisanja, sve dok nije spremna svjesno preuzeti odgovornost za vlastite izbore te biti ono što jeste u svoj svojoj autentičnosti.

Korištenjem društvenih mreža pokušavamo zadovoljiti osnovne i duboko ukorijenjene psihološke potrebe koje nas trebaju dovesti do ispunjenja vlastitih potencijala. Zapravo je potrebno zaustaviti se i preispitati, i pritom osvrnuti i na činjenice… Koliko su zapravo na ovom mjestu ovakve potrebe zadovoljene? Da li Facebook i ostale društvene mreže eksploatišu osnovnu ljudsku potrebu za društvenom interakcijom? Koji su drugi načini i druga mjesta gdje ove potrebe mogu biti zadovoljene?

Ozrenkom Čamdžić, koja je psiholog i psihoterapeut u edukaciji, govorila je za N1 o psihološkoj strani problema lažnog predstavljanja.

Povezani članci

Back to top button