Hamdija Fejzić: Jedanaesti juli će biti obilježen

Info: Aktivni članci 569, Arhivirani članci 4439

Moguće je da će ukop srebreničkih žrtava biti odgođen do septembra, a o tome će se sve znati krajem maja.

Obilježavanja 25 godina genocida će biti, ali bez onih koji negiraju genocid

Pandemija je došla, hara, ali će i proći. Jedanaesti juli 1995. godine ostaje zauvijek, ne samo na našim prostorima, kao simbol ovovremenog genocida, kojeg je svijet dopustio iako se pedeset godina prije toga zaklinjao da je fašizam pobijeđen.

Zato u Organizacionom odboru za obilježavanje 25 godina od genocida u Srebrenici nemaju dilema oko toga da će, s pandemijom ili bez nje, obilježavanja godišnjice biti. Koliko će biti prisutnih, pa i svjetskih državnika taj dan u Srebrenici? Hoće li 11. jula biti dženaza i ukop ili će biti u septembru? Da li će biti ukopani ostaci 82 žrtve, bez imena i prezimena, a za koje se ne znaju njihovi srodnici, ali se zna glavno: ti ostaci su pronađeni u masovnim grobnicama i nema nikakve sumnje da su žrtve genocida? Da li je humanije predati njihove ostatke zemlji ili da čekaju još u frižiderima?

Puno je stvari o kojima će Organizacioni odbor ovih dana morati donijeti odluku, čvrstu kao što je ona oko koje su se odmah saglasili: da na godišnjici u Srebrenici nije mjesto onima koji negiraju genocid. Oni su zaraza od koje spasa nema ni u fizičkoj distanci.

Zbog cjelokupne situacije vezane za pandemiju koronavirusa ne samo u našoj zemlji nego i u cijelom svijetu, gotovo je sigurno da će ovogodišnje obilježavanje 25 godina od genocida nad Bošnjacima “sigurne zone UN-a” u Srebrenici biti drugačije nego ranije, iako nam Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje genocida, tvrdi da se pripreme vrše “kao da će obilježavanje 11. jula biti poput prethodnih godina”.

Još se traga

Ali, svjesni cjelokupne situacije i neizvjesnosti kako će se sve ovo oko pandemije dalje razvijati, na konsultacionim sastancima Predsjedništva Organizacionog odbora razmatrali smo sve opcije. Prva je ova koju sam već rekao, da će biti sve kao i ranije, no, vrlo su realne i druge mogućnosti, čija bi suština bila da se sve u tom manifestacionom smislu reducira ili pomjera.

Kada to kažem, onda mislim i na to da će možda dženaza biti u septembru, odnosno mislim na način da cjelokupno obilježavanje 11. jula bude nešto izmijenjenih programskih sadržaja. Jedno je bitno: obilježavanja će, u ovoj ili onoj formi, biti. Sigurni smo da će u drugoj polovini maja sve oko pandemije biti jasnije, pa ima još vremena i prostora da se, u skladu s važećim propisima i mjerama, i mi organizujemo onako kako to ova godišnjica zaslužuje, kaže Fejzić.

Koliko do sada ima žrtava spremnih za ukop? Na prvoj sjednici Odbora Amor Mašović je rekao da su do tada bile četiri?

Zaista ne mogu sada reći da li se nešto promijenilo u proteklim danima, ali mislim da je važno istaći da su to žrtve za čiji ukop su njihove porodice dale saglasnost. Međutim, postoje i one druge žrtve, čiji dijelovi tijela nisu kompletirani i porodice nisu dale saglasnost. Pazite, ne treba “bolovati” od broja žrtava, svaka žrtva, samo jedna da je, zaslužuje svu našu pažnju. Mislim da brojke, kada se o ovome govori, inače ne bi trebalo da budu u prvom planu. Bitno je ovo, četvrt vijeka je prošlo od tog genocida, a još se traga za ubijenim, još nije ukopano više od 1.500 onih koji su evidentirani i naša energija treba da se troši na to.

Istovremeno, postoje i 82 žrtve čiji je identitet nepoznat, a njihovi ostaci su pronađeni u masovnim grobnicama, zajedno s onim ostacima koji su u međuvremenu identifikovani. Nesumnjivo da je i ovdje riječ o žrtvama genocida, ali njih nema ko da traži, nema ko dati krv.

U sistemu identifikacije su izvršene značajne promjene koje idu ka tome da bi svaka žrtva imala više šansi da dobije svoje ime i prezime? Iz Međunarodne komisije za traženje nestalih su to nedavno najavili.

Sada ima tehnika po kojoj krv za analizu DNK mogu davati ne samo bliži srodnici, kao što je do sada bilo, nego i daljnji, dakle, DNK analiza sada može dati potpunije podatke. No, što se tiče ove 82 žrtve, mi još nismo donijeli stav. Prema mom mišljenju, mislim da bi ti ostaci još trebalo da čekaju, uvijek postoji neka mogućnost.

Dakle, obilježavanje će biti, a sve ostalo je neizvjesno?

Mislim da je važno naglasiti i u ovoj, da je tako nazovemo, najpovoljnijoj varijanti, mi smo mislili pozvati prije svega porodice žrtava, prethodno procijenivši mogućnost fizičke distance. A i prije pandemije Organizacioni odbor je zauzeo jedinstven stav da će ovogodišnje obilježavanje godišnjice genocida trajati duži period, ne samo 11. jula. Cilj nam je da cijela godina preko raznih manifestacija bude pokrivena sjećanjem na 11. juli ‘95. godine.

Konferencija u novembru?

Zašto Konferencija o genocidu i ljudskim pravima ne bi bila održana u novembru? Ili zašto ne bi bile pomjerene za pred kraj godine sve te izložbe i razni kulturno-umjetnički sadržaji? Velik broj državnika je bio zainteresovan za dolazak u Srebrenicu i na sjednici u februaru član našeg savjeta, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je dobio zadatak da pošalje pozivnice. Naš je jedinstveni stav da u Srebrenicu nije dobrodošao samo onaj ko negira genocid.

izvor: Oslobodjenje.ba

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen ovdje krši Vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Sve pritužbe i prigovore možete slati na e-mail adresu ilijasnet@gmail.com. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal IlijašNet nema obavezu postupiti po istim.
Nikada nemoj misliti da rat, nebitno koliko bio potreban ili opravdan, nije zločin.