Iseljavanje bh. stanovništva u SAD od 1892. do 1924.

Aktivni članci 680, arhivirano 2249. redakcija@ilijas.net

Trend iseljavanja sa „starog“ kontinenta (Evrope) na „novi“ kontinent (Sjeverna i Južna Amerika) nije zaobišla ni Bošnjake. Najveći intenzitet iseljavanja na američki kontinent desio se krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Od 1892. do 1924. godine više od 24 miliona ljudi iz Evrope iselilo se u Ameriku, gdje su brodske službe i luke vodile svu dokumentaciju o iseljenicima.

Hiljade porodica tragajući za boljim uslovima života uputilo se brodovima mediteranskih i evropskih luka u Ameriku – obećanu zemlju. Ovaj val iseljavanja nije zaobišao ni stanovnike Bosne i Hercegovine koji se poslije Austro-ugarske okupacije Bosne, što iz političkih, što iz teških uslova života odlučuju potražiti novi dom. Može se reći da je ova migracija bila motivisana, u prvom redu, ekonomskim razlozima.

Vrlo je malo podataka koji govore o iseljavanju Bošnjaka na američki kontinent. Po popisu i izvorima oficijelne fondacija koje se bave ovim pitanjima, sa prostora Bosne i Hercegovine a koji su u periodu od 1892 -1924. godine se iselili u Sjedinjene Američke Države evidentirano je 2795 osoba, a od toga preko 1500 Bošnjak. Vjerojatno ovaj broj nije konačan iz raznih razloga, što se evidencija većinom formirala na osnovu usmenih upita, kao i nepoznavanja jezika i nesporazuma prilikom evidencije.

Više od 1500 Bošnjaka je također krenulo put Amerike. Preko 60% svih bošnjačkih useljenika su bili iz Hercegovine (Trebinje, Gacko, Bileća, Ljubinje, Stolac, Ljubuški, Mostar, Livno), dok je preko 30% došlo iz Krajine (Krupa, Cazin, Kladuša, Bihać, Kulen Vakuf, Petrovac, Sanski Most, Bosanski Novi). Ostatak predstavlja otprilike stotinjak Bošnjaka koji su došli iz Prizrenske Župe na Kosovu. Većina dolazaka u Ameriku se je odigrala preko useljeničkog centra na otoku Ellis Island kod New Yorka, dok je bilo i nekoliko dolazaka preko luke u gradu Baltimoreu.

Oko 50% svih useljenika se je vratilo u rodni kraj dok su ostali ostali u Americi, vremenom podlijegajući asimilaciji u dominantnu američko-kršćansku kulturu. Pridošli Bošnjaci su se koncentrirali u pet većih područja u Americi početkom 20-og stoljeća:

1. New York i okolina – Ovu zajednicu su mahom sačinjavali Bošnjaci iz Istočne Hercegovine, dok je bilo i Krajišnika koji su uglavnom prelazili u unutrašnjost prema Pennsylvaniji. Ovaj dio bošnjačke populacije je imao nekoliko desetina članova, mada nije poznato da su uspjeli osnovati ikakvu bošnjačku organizaciju u ranom razdoblju. Možda je valjana pretpostavka da su bili okupljeni oko organizacija koje su predvodili Albanci, Turci, Arapi i poljski Tatari. Nažalost, ova rana grupacija se nije uspjela održati.

2. Johnstown, Pennsylvania i okolina – Ova grupacija je bila gotovo isključivo sačinjena od Bošnjaka iz Krajine koji su radili u rudnicima i čeličanama. Budući da se radilo o nekoliko stotina ljudi, oni su bili prilično dobro organizirani, tako da su osnovali i ogranak bošnjačkog društva “Džemijetul Hajrije” u Wilpenu.

Najveći broj ovih useljenika se je vremenom vratio u Bosnu. Četiri Bosnjaka iz Badica kod Krupe koji su tragično izgubili život na Titaniku 1912. godine su imali namjeru doći upravo u Pennsylvaniju. Članovi ove zajednice su živjeli i u West Virginiji i New Jerssey-u. Ni ova zajednica se nije uspjela održati, uglavnom zbog gubljenja najvećeg broja članova povratkom u Bosnu.

3. Chicago i okolina – Područje Velikih jezera svakako predstavlja najznačajniju bošnjačku grupaciju u Americi početkom 20. stoljeća. Ona je bila uglavnom sačinjena od Hercegovaca, dok se je u Garyju nalazilo i nešto malo Krajišnika. Ovoj skupini su se vremenom priključili i Bošnjaci iz Prizrenske Župe koji su prvo dolazili u Cleveland i Detroit, da bi se napokon preselili u sjevernu Indianu u okolini Garyja.

Upravo je u Chicagu 1906. godine osnovano prvo muslimansko društvo u Sjevernoj Americi pod imenom “Džemijetul Hajrije”. Bošnjaci u Garyju su osnovali dodatni ogranak ovog društva. Budući da je ova grupa brojala nekoliko stotina ljudi, te da su se mnogi Bošnjaci odlučili pustiti korijene u Americi, ovo je jedina zajednica koja je uspjela održati bošnjački kontinuitet u Chicagu do današnjih dana. Iako su članovi prve generacije gotovo stoprocentno asimilirani danas, priliv Bošnjaka poslije Drugog svjetskog rata i nadalje je pomogao da bošnjački duh ne umre u području Velikih jezera.

4. Butte, Montana i okolina – Ova savezna država je na prijelazu u 20. stoljeće predstavljala jednog od najvećih svjetskih proizvođača bakra. Firma “Anaconda Copper Mining Company” je bila ekonomski gigant kao i ogromni poslodavac. Mogućnost lakog dobijanja posla u rudnicima bakra i srebra je privukao veliki broj Hercegovaca koji su se prvobitno bili nastanili u Chicagu. Do nekih 50-ak Bošnjaka je živjelo u Montani, Idahu, Washingtonu i Oregonu do kraja 2. Svjetskog rata, da bi gotovi svi oni nakon toga napustili Montanu.

5. Los Angeles i okolina – Nekoliko desetina Bošnjaka je proputovalo cijeli američki kontinent da bi se napokon nastanili na pacifičkoj obali. Osim Los Angelesa, nekih desetak Bošnjaka su živjeli u San Franciscu početkom 20. stoljeća (niko od njih nije stradao u zemljotresu 1906. godine).

Zajednica u Los Angelesu je bila poprilično dobro organizirana, tako da je ovdje utemeljen i ogranak bošnjačkog društva “Džemijetul Hajrije”. Neki od ovih Bošnjaka su se iselili u Arizonu. Nažalost, kalifornijska grupa se nije uspjela održati i ugasila se je sa smrću svojih osnivača 60-ih godina 20. stoljeća, piše nkp.ba

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen ovdje krši Vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Sve pritužbe i prigovore možete slati na e-mail adresu redakcija@ilijas.net. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal IlijašNet nema obavezu postupiti po istim.
Šaljite nam vijesti, fotografije, najave, informacije bilo kakve vrste i mi ćemo ih objaviti ukoliko su prikladnog sadržaja i ne krše pravila sajta! Vaše dojave možete slati putem forme klikom na Dojavi Vijest ispod, na mail redakcija@ilijas.net ili porukom na Facebook fan stranici klikom ovdje.

Ako ste svjedočili nekom događaju, imate informaciju od značaja za javnost, želite prijaviti korupciju, podijeliti vašu priču, najaviti događaj, preporučiti temu, podijeliti fotografije ili video javite nam.

redakcija@ilijas.net

EvropaMagazin™ ©2009-2019 News CMS by M.D.P.
Nikada nemoj misliti da rat, nebitno koliko bio potreban ili opravdan, nije zločin.