Istraživanje: U BiH ljudi misle da će kockom zaraditi novac *Arhiva

Kocka, klađenje i igre na sreću prepoznati su kao treći najveći rizik po bh. društvo, odmah nakon konzumiranja droga i vožnje pod utjecajem alkohola.

Aktivni članci 804 od 827, Arhivirani članci 2689 od 2704

U Bosni i Hercegovini posljednjih nekoliko godina sve je veća dostupnost kocke i igara na sreću, te je samim tim sve učestalija pojava patološkog kockanja.

Rezultat je to prvog kruga istraživanja o opasnostima i rizicima ovisnosti o kocki za bh. društvo, koje je realizirao Operativni tim Rijaseta Islamske zajednice U BiH za borbu protiv ovisnosti kockanja.

Vođa istraživačkog projekta Ahmed Kulanić naglasio je na konferenciji za novinare da patološko kockanje stručnjaci smatraju poremećajem kontrole nagona odnosno nesposobnošću suzdržavanja od nekog nagona koji istodobno izaziva ugodu osobi ali je i opasan za nju ili njoj bliske osobe jer ozbiljno narušava čovjekovu psihofizičko, pa čak i obiteljsko i materijalno stanje.

Najzastupljeniji vidovi klađenja Po njegovim riječima, više od 85 posto ispitanika smatra da je kockanje/klađenje ozbiljan rizik, među kojima su bingo, sportsko klađenje, jednokratne srećke/strugalice i loto najzastupljeniji vidovi klađenja u Bosni i Hercegovini.

Kocka, klađenje i igre na sreću prepoznati su, kaže, kao treći najveći rizik po bh. društvo, odmah nakon konzumiranja droga i vožnje pod utjecajem alkohola. Ispitanici smatraju da se ljudi pretežno kockaju i sudjeluju u igrama na sreću iz ekonomskih razloga, iako većina njih istovremeno smatra da su šanse za dobitak male ili nikakve. Kulanić navodi da bi se, s obzirom na postojeće društvene i ekonomske faktore, moglo reći da se Bosna i Hercegovina smatra pogodnim tlom za razvoj i porast ovisnosti o kockanju i igrama na sreću. To ljudi često vide kao brz i jednostavan način za rješavanje egzistencijalnih problema, a u to upadaju zbog nedostatka perspektive.

Na skali procjene problematičnosti kockanja rezultati ukazuju da je većina ispitanika svjesna da kockanje nije u skladu sa vjerskim učenjem, da kockari više vrjednuju novac koji mogu osvojiti nego izgubiti, te da nisu svjesni rizika koji kockanje predstavlja. Više od 75 posto visokoobrazovanih ispitanika smatra da kockarima treba terapija, u njihovom nastojanju da se odupru navedenom porivu.

Podizanje svijesti Na pitanje o osobnoj involviranosti u kocku i klađenje, oko 40 ispitanika izjavilo je da ponekad igra bingo, slijede sportsko klađenje (28%), jednokratne srećke (26%) i loto (23.3%). Rijaset Islamske zajednice proglasio je 2019., godinom borbe protiv ovisnosti kockanja, a dosad su realizirane različite aktivnosti i programi.

Rukovoditelj Operativnog tima Ismail ef. Smajlović naglašava da je cilj ukazati na opasnost i štetu koju porok kockanja predstavlja. Da bi se porok kockanja zaustavio i suzbio, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je donijela odluku da pokrene aktivnosti podizanja svijesti o štetnosti poroka kockanja.

Kampanja se zasniva na islamskom postulatu kockanje je zabranjeno – haram. Aktivna je i web stranica www.kockajezlo.ba.

Dio aktivnosti usmjeren je prema općoj javnosti s ciljem podizanja kritičke svijesti o kockanju kao poroku koji nanosi štetu pojedincu, obitelji, cjelokupnom društvu i zajednici. ”Osim toga, želja nam je da potaknemo određene društvene slojeve, organizacije i institucije s javnim ovlaštenjima da budu striktni u primjeni zakonskih propisa koji uređuju tu oblast, uz mogućnost pooštravanja propisa s ciljem suzbijanja te pojave”, kazao je.

1520 ispitanika

Istraživački projekt nazvan ‘Motivi, stavovi i percepcije kocke, klađenja i igara na sreću u Bosni i Hercegovini’ realizirao je istraživački tim kojeg su predvodili dr. Ahmed Kulanić i dr. Selvira Draganović. Osnovni cilj istraživanja bio je identificiranje ključnih motiva i indikatora u odnosu na igre na sreću i klađenje, ali i utvrđivanje pozicije problema kockanja u odnosu na druge rizike po bh. društvo.

Empirijsko prikupljanje podataka izvršila je Mreža mladih, tijeom travnja i svibnja ove godine (prvi krug), na ciljanom uzorku od 1520 ispitanika oba spola starosti od 18 do 77 godina s područja Bosne i Hercegovine. Kompletna studija (u tiskanom i elektronskom formatu) bit će dostupna nakon drugog kruga istraživanja, na proljeće 2020. godine.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen ovdje krši Vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Sve pritužbe i prigovore možete slati na e-mail adresu redakcija@ilijas.net. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal IlijašNet nema obavezu postupiti po istim.
Šaljite nam vijesti, fotografije, najave, informacije bilo kakve vrste i mi ćemo ih objaviti ukoliko su prikladnog sadržaja i ne krše pravila sajta! Vaše dojave možete slati i putem Viber broja +38762-118-465, na mail redakcija@ilijas.net ili porukom na Facebook fan stranici klikom ovdje.

Ako ste svjedočili nekom događaju, imate informaciju od značaja za javnost, želite prijaviti korupciju, podijeliti vašu priču, najaviti događaj, preporučiti temu, podijeliti fotografije ili video javite nam.

redakcija@ilijas.net

EvropaMagazin™ ©2009-2019 News CMS by M.D.P.
Nikada nemoj misliti da rat, nebitno koliko bio potreban ili opravdan, nije zločin.