Kultura

Katolici slave Veliku Gospu, u BiH postoje mnogobrojna marijanska svetišta

Postavlja: Redakcija
Datum objave: 15. aug 2023 @6:11
ID90113

Izvor: BHRT/Ivan Crnjac

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, također državni blagdan u ponekim državama poput Hrvatske i Italije, slavi se 15. kolovoza kada vjernici diljem svijeta hodočaste u marijanska svetišta.

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija po završetku svoga zemaljskog života dušom i tijelom uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je blagdanom 1. studenog 1950. papa Pio Dvanaesti., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo. Na blagdan Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.

Majku Božju, Blaženu Djevicu Mariju, katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu, na početku Biblije – kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili – nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.

Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja, a nasuprot njemu je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu u budućnost.

U BiH je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana ovdašnje povijesti. Uzdajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti mnogobrojni katolici, a među Hrvatima nosi i “titulu” najvjernije odvjetnice Hrvata.

Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta najstariji je lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti. Potječe iz druge polovice 11. stoljeća, a pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina.

Nalazio se u crkvi sv. Marije, koja je jedno vrijeme bila stolna crkva kninskog biskupa. Gradnja crkve započela je u 9. stoljeću. Radove je dovršio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir do 1078. Fra Lujo Marun pronašao je dio kamene trojne pregrade s Pralikom Gospe od Velikoga Zavjeta 1892. godine.

U BiH se Velika Gospa proslavlja svečano u oko 150 župa, a o osobito se lavi u Međugorju gdje dio katoličkog puka vjeruje u njena ukazanja, Širokom Brijegu gdje je u čast njoj podignuta i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije koja spada i u nacionalne spomenike naše zemlje, svetištu Kondžilo u Komušini, Rami…

Jedno od najmanjih ali i najstarijih marijanskih svetišta u BiH je ono u Olovu gdje se nalazi Svetište Gospe Olovske, malene crkvice koja je kroz proteklih petstotinjak godina prošla mnogobrojne teškoće, ali je danas primjer suživota katolika i muslimana gdje na blagdan Velike Gospe osim lokalnih mještana katolika i hodočasnika iz okolnih dijelova Bosne Veliku Gospu štuju i mjesni muslimani.

Uz Mariju Bistricu, kao veća svetišta u Hrvatskoj izdvajaju se svetišta u Sinju, na Trsatu, u Aljmašu te u Voćinu. Poznatija svetišta Majke Božje u svijetu uz Lurd i Altoting su i svetišta u portugalskoj Fatimi, Češtočovi (Poljska), Loretu (Italija), Guadalupeu (Meksiko)…

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen ovdje krši Vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe i prigovore možete slati na e-mail ilijasnet@gmail.com. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal IlijašNet nema obavezu postupiti po istim.
Stavovi izraženi u tekstu iznad, ukoliko je naveden izvor, ne predstavljaju stavove portala IlijašNet. Komentari na društvenim mrežama ne predstavljaju naše stavove te su odgovornost autora komentara.*
Saopćenja za javnost, dojave, informacije, najave događaja, pitanja i sl. šaljite na e-mail adresu ilijasnet@gmail.com

Povezani članci

Back to top button