Koje stranke imaju najviše novca i kako skrivaju stvarne troškove tokom kampanje?

Aktivni članci 827 od 850, Arhivirani članci 2404 od 2419

Koalicija za slobodne i poštene izbore ”Pod lupom” danas je na javnoj prezentaciji u Sarajevu predstavila rezultate analiza u oblasti finansiranja političkih stranaka u BiH sa fokusom na troškove izborne kampanje za Opće izbore 2018. godine.

Predstavljene su dvije analize finansijskog poslovanja političkih stranaka u izbornim godinama, rezultati Upitnika za političke stranke i interaktivna web aplikacija o troškovima izborne kampanje za Opće izbore 2018. godine. Ova aplikacija je prva takve vrste i pruža uvid u analitičke kartice o finansijskom poslovanju 19 političkih stranaka koje su parlamentarne na državnom ili entitetskom nivou. Web aplikaciju možete pronaći na linku klikom ovdje.

Finansiranje političkih stranaka jedna je od najslabije uređenih i regulisanih oblasti izbornog procesa u Bosni i Hercegovini (BiH). Zakoni i propisi koji regulišu oblast finansiranja političkih stranaka su zastarjeli, nedorečeni, nedovoljnog opsega, propisiju izrazito niske sankcije koje su stimulirajuće za moguće prekršioce i krše se u praksi bez adekvatnih posljedica po prekršioce. Pojedini segmenti koji se oslanjaju na temu finansiranja političkih stranaka nisu regulisani pravnim okvirom, kao što je zloupotreba javnih sredstava u stranačke svrhe ili regulisanje rada povezanih pravnih lica u djelimičnom ili potpunom vlasništvu političkih stranaka ili visoko rangiranih dužnosnika stranaka.

Grupa država za borbu protiv korupcije Vijeća Evrope – GRECO dala je ukupno 9 preporuka vlastima BiH koje se odnose na unapređenje segmenta finansiranja političkih stranaka od kojih je na zadovoljavajući način implementirana svega 1 preporuka, 5 je djelimično implementirano, a 3 nisu uopšte implementirane.

Niz je evidentiranih, nerijetko u praksi dokazanih, problema i manjkavosti pravnog okvira u sadržajnom i tehničkom smislu i kod finansijskog poslovanja političkih stranaka (evidentiranje prihoda, rashoda i dugovanja), izvještavanja o finansijskom poslovanju (nedovoljna transparenstnost i kršenje rokova za izvještavanje), te kontroli finansijskog poslovanja (manjak kapaciteta, nedostatak koordinacije, neblagovremena kontrola, neizricanje sankcija usljed koruptivnog političkog uticaja i sl).

Sve navedeno upućuje na neophodnost unapređenja zakonske regulative u oblasti finansiranja političkih stranaka, što je svakako neodvojiv segment unapređenja cjelokupnog izbornog procesa za čim BiH žudi a građani/ke željno isčekuju godinama.

Ključni nalazi analiza postizbornih finansijskih izvještaja političkih stranaka o izbornoj kampanji za Opće izbore 2018. godine pokazuju da trećina (34%) političkih stranaka nije podnijela postizborne finansijske izvještaje o izbornoj kampanji za Opće izbore 2018. godine ili ih je podnijela sa zakašnjenjem, što je neznatan napredak u odnosu na Lokalne izbore 2016. godine kada to nije učinilo čak 57% političkih stranaka.

Troškovi izborne kampanje za Opće izbore 2018. godine iznosili su 9,6 miliona KM (14% dozvoljenog limita), što je oko 2,6 miliona KM više nego što je potrošeno za izbornu kampanju za Lokalne izbore 2016. godine.

Političke stranke su najviše novca u kampanji trošile na kategoriju troškova „Ostali troškovi propagande” (26% ukupnih troškova svih političkih stranaka tj. čak 2,5 miliona KM). Iz ove klasifikacije troškova i ove kategorije nije vidljivo na šta su stranke trošile javni novac iz kojeg se uglavnom finansiraju a ova kategorija troškova je više od 3 puta uvećana u odnosu na Lokalne izbore 2016. godine. Svrstavanje troškova u ovu kategoriju zapravo skriva stvarne troškove političkih stranaka u izbornoj kampanji.

Političke stranke ostvarile su prihode po svim osnovama u iznosu od 15,6 miliona KM u analiziranom izvještajnom periodu. Čak 70% prihoda političkih stranaka u analiziranom izvještajnom periodu dolazi iz budžeta različitih nivoa vlasti tj. građani u najvećoj mjeri finansiraju političke stranke.

Rashodi političkih stranaka u analiziranom izvještajnom periodu, a koji uključuju troškove izborne kampanje i administrativno režijske troškove, iznose 19,8 miliona KM i viši su za 4,2 miliona KM od evinedtiranih prihoda – to praktično znači da su stranke poslovale sa „gubitkom“ od 4,2 miliona KM u vrijeme izborne kampanje za Opće izbore 2018. godine. Politički subjekti su iskazali ukupna dugovanja u iznosu od 8,6 miliona KM u analiziranom izvještajnom periodu.

19 parlamentarnih političkih stranaka na državnom i entitetskom nivou, koje su dio posebnog uzorka za analizu, su u analiziranom izvještajnom periodu ostvarile ukupan prihod od 13,8 miliona KM. Ukupni rashodi 19 selektovanih političkih stranaka za isti izvještajni period iznose 17,6 miliona KM i viši su za 3,8 miliona KM od evidentiranih prihoda.

Na 19 političkih stanaka koje su u selektovanom uzorku ove analize otpada ukupno 88% ostvarenih prihoda svih političkih stranaka koje su učestvovale na Općim izborima 2018. godine (ukupno 69 političkih stranaka).

Upravo one stranke koje raspolažu sa najvećim količinama novca su i one koje osvajaju najviše glasova i mandata na izborima za državni i entitetske parlamente. Narodski rečeno: ”Koliko para, toliko muzike”.

Top 5 političkih stranaka po ostvarenim prihodima:

1. Stranka demokratske akcije (SDA);
2. Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD);
3. Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH);
4. Savez za bolju budućnost (SBB);
5. Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH)

To su ujedno, uz Srpsku demokratsku stranku (SDS) na šestom mjestu, i jedine političke stranke koje su ostvarile preko milion KM prihoda.

Top 5 političkih stranaka po evidentiranim troškovima u izbornoj kampanji:

1. Stranka demokratske akcije (SDA);
2. Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH);
3. Savez za bolju budućnost (SBB);
4. Srpska demokratska stranka (SDS);
5. Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)

To su ujedno, uz Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH (HDZ BiH) na šestom mjestu, i jedine političke stranke koje su potrošile preko milion KM u izvještajnom periodu koji obuhvata i izbornu kampanju.

19 parlamentarnih političkih stranaka iz uzorka prijavile su ukupna dugovanja u iznosu od 7,5 miliona KM što čini 88% ukupnih dugovanja svih političkih stranaka.

PREPORUKE ZA UNAPREĐENJE OBLASTI FINANSIRANJA POLITIČKIH STRANAKA U BiH

Koalicija Pod lupom dala je ukupno 12 preporuka za unapređenje oblasti finansiranja političkih stranaka u BiH, kako slijedi.

1. Pokrenuti reviziju pravnog okvira u oblasti finansiranja političkih stranaka u BiH i dati preporuke za unapređenja.

2. Povećati novčane kazne za političke stranke, odgovorna lica političkih stranaka i prekršioce za koje se utvrdi da su kršili odredbe Zakona o finansiranju političkih stranaka u BiH, Izbornog zakona BiH, drugih zakona i/ili provedbene akte CIK BiH (npr. minimalna kazna 100.000 KM).

3. Uvesti sankciju privremene zabrane finansiranja političke stranke iz budžeta ukoliko se utvrde nepravilnosti u njenom finansijskom poslovanju i izvještavanju.

4. Povećati „izvjesnost kažnjavanja“ kroz nezavisan rad institucija u skladu sa zakonom i u cilju prevencije nezakonitosti u oblasti finansiranja političkih stranaka.

5. Spriječiti zloupotrebu javnih resursa u predizborne svrhe i svrhe izborne kampanje kroz zakonsko regulisanje ovog pitanja.

6. U potpunosti i bez odlaganja implementirati preporuke GRECO-a koje se odnose na oblast finansiranja političkih stranaka u BiH.

7. Uvesti obavezu evidentiranja svih prihoda političkih stranaka pa i onih najmanje vrijednosti.

8. Ukinuti mogućnost priloga u gotovini i poštivati obaveze poslovanja preko jednog transakcijskog računa u banci.

9. Uvesti obavezu detaljnog prikaza rashoda u finansijskim izvještajima po novoj jednostavnijoj klasifikaciji rashoda kako bi građani blagovremeno imali uvid na šta političke stranke troše javni novac kojim se u najvećoj mjeri finansiraju.

10. Povećati transparentnost političkih stranaka u oblasti finansijskog poslovanja kroz javnu i proaktivnu objavu finansijskih pokazatelja i finansijskih izvještaja, a u skladu sa standardima otvorenosti podataka u izborima.

11. Unaprijediti sistem kontrole finansijskog poslovanja političkih stranaka kako u izbornoj tako i neizbornoj godini kroz jačanje ljudskih i tehničkih kapaciteta Službe za reviziju CIK-a, kao i uključivanjem drugih institucija koje kontrolišu finansijsko poslovanje pravnih lica ili nadležnost za reviziju finansiranja političkih stranaka prenijeti na institucije državne revizije.

12. Pokrenuti inicijativu o donošenju državnog zakona o političkim organizacijama.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen ovdje krši Vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Sve pritužbe i prigovore možete slati na e-mail adresu redakcija@ilijas.net. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal IlijašNet nema obavezu postupiti po istim.
Šaljite nam vijesti, fotografije, najave, informacije bilo kakve vrste i mi ćemo ih objaviti ukoliko su prikladnog sadržaja i ne krše pravila sajta! Vaše dojave možete slati putem forme klikom na Dojavi Vijest ispod, na mail redakcija@ilijas.net ili porukom na Facebook fan stranici klikom ovdje.

Ako ste svjedočili nekom događaju, imate informaciju od značaja za javnost, želite prijaviti korupciju, podijeliti vašu priču, najaviti događaj, preporučiti temu, podijeliti fotografije ili video javite nam.

redakcija@ilijas.net

EvropaMagazin™ ©2009-2019 News CMS by M.D.P.
Nikada nemoj misliti da rat, nebitno koliko bio potreban ili opravdan, nije zločin.