Muzej ratnog djetinjstva i Memorijalni centar Srebrenica ozvaničili saradnju

Aktivni članci 734 od 757, Arhivirani članci 2689 od 2704

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari i Muzej ratnog djetinjstva kreću u zajednički projekt dokumentacije iskustava ljudi koji su kao djeca preživjeli genocid u Srebrenici.

Projekt će biti temeljen na metodologiji Muzeja ratnog djetinjstva,te realiziran na prostoru cijele BiH i u dijaspori.

Upravo ova inicijativa predmet je memoranduma o saradnji koji su u Sarajevu potpisali predstavnici Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari i Muzeja ratnog djetinjstva. Cilj ove saradnje je prvi put sveobuhvatno dokumentirati iskustvo djece tokom genocida u Srebrenici, te će osim ličnih predmeta i priča biti kreiran arhiv video svjedočenja.

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari i Muzej ratnog djetinjstva pozivaju sve koji su dio djetinjstva proveli u Srebrenici tokom rata,u periodu koji je prethodio genocidu,tokom i nakon njega, da se jave i ispričaju svoje priče. Podvlače da im je svaka priča i svako iskustvo jednako važno, te da nisu u lovu na senzacionalne priče.

Od početka rada na stvaranju kolekcije Muzeja ratnog djetinjstva, susreli smo se sa strahom ljudi da njihova lična priča nije dovoljno važna ili zanimljiva, te da ima neko drugi ko je preživio nešto važnije ili teže, i čije iskustvo treba postati dijelom muzejske kolekcije. Međutim, mi od samog početka naglašavamo da su sve lične priče i proživljena iskustva jednako važna i da ćemo upravo kroz dokumentiranje i predstavljanje što većeg broja ličnih priča koje govore o različitim segmentima odrastanja obilježenog ratom doprinijeti boljem razumijevanju složenosti ovog iskustva – rekla je Amina Krvavac, izvršna direktorica Muzeja ratnog djetinjstva.

Hasan Hasanović, koji će rukovoditi projektom u ime Memorijalnog centra Srebrenica, također je podvukao značaj svake pojedinačne lične priče.

Mi koji smo preživjeli strahotu genocida u Srebrenici dužni smo da ga ne zaboravimo. Poslije 25 godina od genocida došlo je konačno vrijeme da dokumentiramo naša sjećanja zbog budućnosti nas i generacija koje dolaze. Znam, teško da smo bilo šta donijeli iz Srebrenice u toku progona ali bez obzira imali neki predmet ili ne sve vas pozivam da doprinesete ovom iznimno važnom projektu za sve nas. Postoji razlog zašto je svako od nas pojedinačno preživio genocid, učinimo ono što naši najmiliji koji su ubijeni u genocidu očekuju od nas. Trajno pohranimo svoja sjećanja u ovom historijskom projektu. Za to je došlo krajnje vrijeme – rekao je Hasanović, izrazivši nadu da će veliki broj ljudi uzeti učešće u projektu.

U Muzeju ratnog djetinjstva ističu da su već ranije prikupili nekoliko eksponata i priča iz Srebrenice. Među njima su pismo od djeda, dimije, ruksak napravljen od padobranskog platna.

Muzej je za kratko vrijeme postao međunarodno ugledna institucija koja dokumentira iskustvo odrastanja u ratu. U našoj kolekciji već imamo predmete, priče i svjedočenja iz različitih konflikata širom svijeta. Izuzetno sam ponosan što metodologiju koju smo razvili, znanje koje smo prikupili i platformu koju smo izgradili sada možemo iskoristiti za dokumentaciju iskustva djece tokom genocida u Srebrenici. Značaj ovog projekta prevazilazi granice BiH i on će dati značajan doprinos dokumentaciji iskustva djece tokom genocida na globalnom nivou – rekao je Jasminko Halilović, osnivač Muzeja ratnog djetinjstva.

Nedavno imenovani direktor Memorijalnog centra u Srebrenici, Emir Suljagić, izjavio je da mu je važno da mandat započne projektima koji će imati dalekosežan značaj i postaviti temelje kontinuiranog rada na dokumentaciji genocida u Srebrenici.

Cilj nam je da kroz ovu saradnju uspostavimo kolekciju koju ćemo kasnije nastaviti proširivati i graditi. Iskoristit ćemo sve kapacitete da na adekvatan način dokumentiramo genocid u Srebrenici – rekao je Suljagić, te još jednom naglasio da poziva sve koji su bili maloljetni tokom genocida, a preživjeli su ga, da se jave i doprinesu ovom projektu.

Prva faza projekta trajat će četiri mjeseca, nakon čega će slijediti rad na obradi i izlaganju prikupljene građe.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen ovdje krši Vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Sve pritužbe i prigovore možete slati na e-mail adresu redakcija@ilijas.net. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal IlijašNet nema obavezu postupiti po istim.
Šaljite nam vijesti, fotografije, najave, informacije bilo kakve vrste i mi ćemo ih objaviti ukoliko su prikladnog sadržaja i ne krše pravila sajta! Vaše dojave možete slati putem forme klikom na Dojavi Vijest ispod, na mail redakcija@ilijas.net ili porukom na Facebook fan stranici klikom ovdje.

Ako ste svjedočili nekom događaju, imate informaciju od značaja za javnost, želite prijaviti korupciju, podijeliti vašu priču, najaviti događaj, preporučiti temu, podijeliti fotografije ili video javite nam.

redakcija@ilijas.net

EvropaMagazin™ ©2009-2019 News CMS by M.D.P.
Nikada nemoj misliti da rat, nebitno koliko bio potreban ili opravdan, nije zločin.