Skriven duboko među omorikama u šumi nadomak sela Bakići kod Olova, visok četiri metra i s kuglom na vrhu, stoji grandiozan spomenik – jedan od najvećih i najvažnijih koji vodi porijeklo iz srednjovjekovne Bosne. O njemu je u video prilogu govorio dr. Semir Osmanagić
U narodu ga zovu “veliki nišan”, no riječ je o Obelisku koji se nalazi na historijskom lokalitetu Bakići Donji na kojem se nalaze ostaci temelja crkve Svetog Roka, nekropola stećaka i velikih osmanskih nišana, koje su zaštićeni kao nacionalni spomenik BiH.
“Pravilan je naziv Obelisk. Riječ je o četverostranoj geometriji. Za razliku od egipatskih obeliska, koji na vrhu imaju piramidalni završetak, ovdje imamo četverostranu piramidu na vrhu, a na samom vrhu se nalazi kamena kugla – objašnjava dr. Osmanagić.
Obelisk je isklesan iz jednog komada. O njemu se malo toga zna. Smatra se da ga je u 14. stoljeću izgradio prvi bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić, a o mogućim razlozima kazuje samo jedna legenda. Naime, Tvrtko I je u toj šumi lovio divlje svinje, te je ranjen prilikom lova i jedva je ostao živ, pa je dao da se na tom mjestu gdje je ranjen podigne spomenik.
Od tad do danas, niko ga više sa tog mjesta nije maknuo. A pokušali su ga pomaći i premjestiti u Zemaljski muzej, ali nisu uspjeli čak ni sa teškim mašinama. Ovako sada stoji u netaknutoj prirodi, gdje prilikom šetnje iznenađuje i turiste i nanovo mještane. Težak je, kažu, oko pet tona.
Od postolja do vrha visok je preko četiri metra, i sa kuglom na vrhu visine 45 centimetara. Izgrađen je od krečnjačkog monolita. Na svim stranama obeliska su iscrtani simboli: spirale, grožđe, cvijeće i životinje. Na vrhu obeliska možete vidjeti savršeno oblikovanu piramidu sa sve četiri strane. Kraj njega su nekada prolazile karavane, konji i magarci natovareni rudama iz okolnih rudnika, stoga se danas ovo mjesto zove i Konjsko (nekada Vlaškovac).
Neki historičari pretpostavljaju da se nalazi u istoj ravni kao obelisk u Vatikanu. Ipak, ovako misteriozan i neobičan, rijetka je pojava u svijetu baš kao zagonetne kamene kugle u Zavidovićima, udaljene 80 kilometara od njega, te piramide u Visokom udaljene svega 50-ak kilometara itd. O njemu postoje i druge pretpostavke, ali se najveći bh. historičari poput Dubravka Lovrenovića, Ćire Truhelke i Šefika Bašlagića slažu da je jedan od najznačajnijih i najzanimljivijih srednjovjekovnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Lovrenović je u svojoj monografiji “Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka” o njemu zapisao kako postoji mogućnost da je pod ovim spomenikom sahranjen bosanski vlastelin ili feudalac iz prvog razdoblja širenja islama, na što bi ukazivalo obližnje Svatovsko groblje, koje predstavlja nastavak onog iz srednjeg vijeka pod nazivom Kaursko groblje, no na cjelovit odgovor na to pitanje nikada nije pronašao. (Naj portal)
