Obilježena 78. godišnjica Igmanskog marša

Info: Aktivni članci 533, Arhivirani članci 3594

Tradicionalnim pohodom na Igman i nizom prigodnih sadržaja, danas je na toj bosanskohercegovačkoj planini obilježena 78. godišnjica “Igmanskog marša”, jedne od najznačajnih operacija tokom Narodnooslobodilačke borbe (NOB) u Drugom svjetskom ratu.

Tada je 500 boraca Prve proleterske brigade, po velikoj hladnoći i dubokom snijegu, krenulo preko Igmana i probilo se do Foče.

Ovogodišnja velika međunarodna manifestacija antifašizma, upriličena pod pokrovteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića i u organizaciji Saveza udruženja antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata Kantona Sarajevo (SABNOR KS), okupila je rekordan broj sudionika.

Prema procjenama, centralnoj svečanosti i programu kraj Spomenika Prve proleterske brigade na Velikom polju (Igman) prisustvovalo je oko 20.000 ljudi, a pored bh. građana, članova boračkih udruženja i predstavnika vlasti, manifestacija je okupila i goste iz zemalja regiona, kao i antifašiste iz Italije, Austrije i Ruske Federacije.

Kako je Feni kazao predsjednik Organizacionog odbora manifestacije Ibrahim Durmo, ovogodišnje okupljanje antifašista, dosada najmasovnije, proteklo je u dostojanstvenoj i izuzetno prijateljskoj atmosferi, svedočeći o snazi zajedništva i solidarnosti usprkos aktuelnim retrogradnim pojavama i tendencijama.

U skladu s Programom manifestacije, njeni sudionici položili su cvijeće na spomen-obilježje na Brezovači. Na tom lokalitetu formirana je marševska kolona koja se, poslije predaje zastave Prve proleterske brigade komandantu marša, uputila u pravcu Mrazišta i Velikog polja.

Po dolasku, ispred centralnog spomenika Prve proleterske brigade upriličen je sat historije u sklopu kojeg su sudionici manifestacije evocirali sjećanja na značajne događaje iz prošlosti, koji, na najneposredniji način, svjedoče o dugoj antifašističkoj tradiciji i civilizacijskim vrijednostima koje baštini i njeguje Bosna i Hercegovina.

Sudionike manifestacije su pozdravili i o značaju antifašističke borbe u kontekstu regionalnih i globalnih kretanja, kao i savremenih izazova i prijetnji, govorili čelnici SABNOR-a i predstavnici vlasti iz BiH, kao i šefovi delegacija iz zemalja regije, među kojima i Albin Pribernik, jedan od sudionika Igmanskog marša 1942.

Istovremeno, pročitano je i pismo podrške predsjedavajućeg bh. Predsjedništva, a manifestacija je nastavljena uz prigodan kulturno-umjetnički program i neformalno druženje sudionika na platou Velikog polja.

(FENA)


Igmanski marš je jedna od najpoznatijih i najslavnijih epizoda iz perioda Narodno-oslobodilačke borbe i jedinstvena operacija te vrste u svijetu.

Krajem januara 1942. godine, poslije okršaja na Pjenovcu i na Bijelim Vodama, Prva proleterska brigada se na Romaniji našla opkoljena jakim njemačkim snagama.

5e2c613d26235
Arhiv

Štab Prve proleterske brigade održao je savjetovanje u selu Sirijevićima. Trenutna situacija ocijenjena je kao vrlo nepovoljna po brigadu: ofanziva neprijatelja sa više strana; naglo osipanje domaćih ustaničkih snaga; brigada, i to nepotpuna (njen četvrti i šesti bataljon, već su bili napustili ovu teritoriju i nalazili se na planini Jahorini u pratnji Vrhovnog štaba), ostala je u planini zametena snijegom do pojasa. Donešena je odluka o izvršenju opasnog, ali jedino mogućeg pokreta. Trebalo je proći pored Sarajeva, preko Igmana, prema oslobođenoj Foči.

Na marš je krenula kolona od 500 boraca i to 25. januara. Za dva dana su došli u Sarajevsko polje. Najteži dio je bio početak uspona na Igman. Prelaz preko Igmana je izveden noću između 27. i 28. januara, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći. Taj marš postaje legenda, a četrdeset teško promrzlih boraca prebačeno je na liječenje u Foču, gdje su podnijeli nadljudske bolove amputiranja promrzlih dijelova tijela bez narkoze.

Grupa spomenika posvećenih Igmanskom maršu u Sarajevu proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik se sastoji od deset spomen-obilježja.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen ovdje krši Vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Sve pritužbe i prigovore možete slati na e-mail adresu ilijasnet@gmail.com. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal IlijašNet nema obavezu postupiti po istim.
Nikada nemoj misliti da rat, nebitno koliko bio potreban ili opravdan, nije zločin.