Platforma Mapiraj.ba: Po prvi put u BiH Bijela knjiga ljudskih prava

BiH

Sarajevo, 4. septembar 2019.- Platforma Mapiraj.ba, koja nudi internetske alate za sistemsko praćenje i javno predstavljanje slučajeva kršenja ljudskih prava novinara/ki i svih drugih građana i građanki BiH, a posebno ranjivih i marginaliziranih grupa, predstavljena je danas u EU Info Centru u Sarajevu.

Riječ je o projektu koji provode Udruženje/udruga BH novinari u saradnji sa Evropskom federacijom novinara i Centrom za edukaciju ProEduca, a uz finansijsku podršku Evropske unije.

Po prvi put u BiH, kreirana je platforma koja omogućava praćenje potreba i interesa kako novinara koji proizvode informacije i medijske zajednice generalno, tako i građana, civilnog društva i lokalnih institucija vlasti, koji dobijaju informacije ili su subjekt informisanja.

I jednoj i drugoj društvenoj grupi se krše osnovna ljudska prava, ali se takođe pojavljuju i u ulozi onih koji narušavaju prava drugih: novinari putem neprofesionalnog izvještavanja i diskriminisanja u medijskim sadržajima, građani/ke kroz upotrebu govora mržnje na društvenim mrežama i online portalima, i institucije vlasti kroz individualni i kolektivni pritisak na određene medije i novinare.

Kako je istakla generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić, platforma Mapiraj.ba predstavlja se u najboljem trenutku kada je bh. javnost fokusirana na najavljenu Povorku ponosa, kojom pripadnici LGBTIQ zajednice traže upravo poštovanje i zaštitu njihovih ljudskih prava.

„I ovo je primjer u kojem smo postali svjesni koliko je važno da su mediji, institucije vlasti i civilno društvo ujedinjeni u odbrani ljudskih prava. Potrebno je razumjeti važnost principijelne zaštite ljudskih prava, a ne samo na to gledati iz lične perspektive, zajednice ili organizacije za koju radimo“, kazala je Rudić.

Program menadžer Delegacije Evropske unije u BiH Vladimir Pandurević je naglasio da je neophodna međusektorska saradnja organizacija civilnog društva, medija i institucija vlasti u promociji i zaštiti ljudskih prava, te njihovoj zajedničkoj edukaciji o standardima i politikama Evropske unije u oblasti ljudskih prava i demokratije.

„Svi društveni akteri moraju poštivati osnovna ljudska prava, onako kako je to zagarantovano prije svega Ustavom BiH, a onda i brojnim zakonima, deklaracijama i preporukama. Potpuno je jasno da će i oblast ljudskih prava i njihovo poštivanje biti dio pregovora o pridruživanju BiH Evropskoj uniji“ , istakao je Pandurević.

Platforma Mapiraj.ba dio je projekta “Mediji za ljudska prava” u okviru kojeg je urađeno nekoliko istraživanja o stanju ljudskih prava novinara, žena žrtava nasilja smještenih u sigurne kuće i povratnika. Istraživač – psiholog Srđan Puhalo je napomenuo da su rezultati istraživanje o ljudskim pravima ove tri kategorije zabrinjavajući, te da svaka od ovih društvenih grupa treba unapređenje u zaštiti prava i prevenciji njihovog kšenja.

Novinari su suočeni s činjenicama da im se ne uplaćuje zdravstveno osiguranje i staž, a trpe i različite pritiske. Žene žrtve nasilja, s druge strane, trebaju ekonomsko osnaživanje, a povratnici imaju niz problema s kojima se suočavaju u sredinama gdje su pripadnici manjinske nacionalne zajednice, poput nezaposlenosti, manjka zdravstvene zaštite i odlaska mladih, naveo je Puhalo.

„Povratnici su nevidljiva grupa i teško im je da dođu do posla u mjestima gdje su manjina. Najčešće su žrtva diskriminacije u infrastrukturnim projektima. Kada je riječ o kršenju prava žena, istraživanje je pokazalo da su najčešće vrste zlostavljanja galama, vika, šamaranje, guranje, prijetnje, uvrede i ponižavajuće poruke“, rekao je Puhalo.

Sanja Škuletić-Malagić iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH naglasila je da se sve manje govori o ljudskim pravima i u institucijama i u medijima.

„Glavni nedostatak za izvještavanje o slobodi medija jeste nepostojanje jedinstvene metodologije i mehanizama za praćenje slučajeva kršenja ljudskih prava. Potrebno je uvesti parametre i mehanizme za praćenje ne samo kršenja ljudskih prava, već i sudskih postupaka u ovim slučajevima“, kazala je Škuletić-Malagić.

Izvršni direktor Udruženja „Vaša prava“ Emir Prcanović kazao je da izvještavanje medija o ljudskim pravima zaslužuje više pažnje jer dolazi do dekadencije ljudskih prava posljednjih godina.

„Ključno je da smo se u cijelom postratnom, postizbornom periodu posvetili promociji političkih partija, a da u drugi plan stavljamo zaštitu ljudskih prava i sloboda. Potrebno je da se ukinu diskriminatorni obrasci i ujednači sudska praksa kako bi mogli govoriti o efikasnijoj zaštiti ljudskih prava u BiH“, rekao je Prcanović.

Rezultati svih istraživanja bit će objavljeni na platformi, koja će i u drugim segmentima biti unaprijeđena podacima koji će se i u narednom periodu prikupljati. Kako je najavljeno, na kraju godine bit će objavljena Bijela knjiga ljudskih prava koja će donositi podatke o kršenju ljudskih prava i dobrim praksama njihove zaštite i prevencije diskriminacije u BiH, a ovo bi trebala postati praksa te bi knjiga trebala biti objavljivana svake dvije ili tri godine.

bhnovinari.ba

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen ovdje krši Vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Sve pritužbe i prigovore možete slati na e-mail adresu redakcija@ilijas.net. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal IlijašNet nema obavezu postupiti po istim.

Povezane Vijesti

Šaljite nam vijesti, fotografije, najave, informacije bilo kakve vrste i mi ćemo ih objaviti ukoliko su prikladnog sadržaja i ne krše pravila sajta! Vaše dojave možete slati putem forme klikom na Dojavi Vijest ispod, na mail redakcija@ilijas.net ili porukom na Facebook fan stranici klikom ovdje.

Ako ste svjedočili nekom događaju, imate informaciju od značaja za javnost, želite prijaviti korupciju, podijeliti vašu priču, najaviti događaj, preporučiti temu, podijeliti fotografije ili video javite nam.

redakcija@ilijas.net

EvropaMagazin™ ©2009-2019 News CMS by M.D.P.
Nikada nemoj misliti da rat, nebitno koliko bio potreban ili opravdan, nije zločin.