Političko nasilje nad građanima BiH se nastavlja *Arhiva

Zanimljivosti

Povijest civilizacije je povijest nasilja

Nije pitanje može li se izvoziti demokratija ili globalizacija koliko je to više konstatacija; kao što je konstatacija i činjenica stvarnosti vremena i trenda da se izvozi političko ili državno nasilje. Povijest civilizacije nije povijest mira, već nasilja. Nasilje ima više oblika, napose državno ili političko, ali da bi se kao stil života pojednostavilo i najjednostavnije predstavilo, ono se manifestuje  kao unutrašnje i vanjsko. Obzirom da je opširno pisano o toj temi, ostaćemo pri konstataciji, a kojoj su osnovni uzroci – procesi globalizacije i njen izvoz širom svijeta. Time zapravo dajemo prostora drugim ništa manje važnijim temama. Rezultati tih uzroka su već vidljivi u društvima obuhvaćenim procesima globalizacije, na čelu kojih se nalaze odgovorni predstavnici vlasti, koji su svojim djelovanjem i pružanjem zakonskih okvira te i druge također važne procese i omogućili.

Sa političkog, ali i filozofskog stanovišta, strukture vlasti zemalja u tranziciji uvučene u proces globalizacije – odabrane strukture vlasti („kupljene opstankom na vlasti“) – izvršile su „proces nasilja nad ustavom, građanima i demokratijom“, donoseći zakonske okvire potom i odlučujući „bez naroda-u ime naroda“, za interese – ne vlastite države i naroda – već interese „drugih i trećih“. U ovom nadasve agresivnom i nehumanom procesu (po državu i društvo!), procesu društvene pretvorbe i privatizacije, koji u sebi sadrži elemente rušenja i uništenja poznatih odnosa i stvaranja novih, poznate su strane, i snage; dakle, poznati su subjekti i objekti nad kojima se kao oblik nasilja vrši političko nasilje: individualno, grupno, stranačko, institucionalno, međunarodno.

Interakcija nasilja, rađa nasilje. Anticipacija tog nadasve interesantnog svojstva je malo društava, kao i stručnih pojedinaca sposobno da participira – obzirom da je u toku – gledajući sa društvenog,  sociološkog, političkog, kulturološkog, ali svakog drugog aspekta. Rezultate djelovanja nasilja na sveukupnost društva i društvenih tokova, u širem kontekstu, iluzorno je očekivati u bližoj budućnosti, jer ih je moguće sagledati i vidovito predvidjeti koliko sve ono što stoji skriveno pod pojmom samog iznenađenja iza kojih se kriju ne samo strukturalna, već i nasilja kultura.

Izborne strasti, izborne prevare

Približava se kraj godine kada se javnosti podnose računi o uspjesima ili neuspjesima političkih obećanja i programa tokom proteklog (proteklih mandata) perioda. Oktobar 2018. mjesec je općih izbora u Bosni i Hercegovini, mjesec kada narod bira mandatare za koje vjeruje da će najbolje  zastupati njihove interese. Nažalost, same aktivnosti i pripreme ukazuju na stare-nove bolesti za koje se sumnja da i ovi izbori neće biti završeni legalno.

Običan građanin dobija dojam i uvid u stanje koje mu prezentiraju javni mediji, dok veći dio aktivnosti vezanih za izbore ostaje daleko od očiju javnosti. Kupovina glasova, preglasavanje, nestanak tona papira za štampanje glasačkih listića, manipulacije glasačkim listićima (važećim-nevažeim, dostavljenim-nedostavljenim) i dijasporom, glasačkim mjestima u domovini i van domovine i t.d.

Izbori u Bosni i Hercegovini liče kao “jaje jajetu”, zapravo su beskonačna traka ponavljanja obećanja političara “o boljem životu” (moguće vlastitom) koji „nikako da dođe“ do građana, uz činjenicu da odgovornost za neispunjenje obećanja i ne postoji.

U jednoj takvoj atmosferi, nažalost, narod je podijeljen – ne samo na političkoj već i vjerskoj i etničkoj razini – i nikako ne uspijeva da se otrgne „zaleđenom stanju politike 90-tih“ koja lebdi između stanja „ni rata, ni mira“.


Politika „Drži vodu“

Diplomatska strategija „velikih sila“ koja podsjeća naizmjeničnom podmetanju vrućeg kestenja između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, dok ih Rusija posmatra sa strane, doživljava po koji puta svoj fjasko rađajući se uvijek iznova, uprkos čvrstim porukama političkih obećanja „da se zlo više nikada ne ponovi“. Upravo na jedrima takvih obećanja članice međunarodne zajednice plove na površini talasa međunarodne scene održavajući se od vlastitih katastrofa i potonuća. Dejtonska politika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini je mrtva, samo još niko da je proglasi mrtvom, jer bi to bio čin vlastite nesposobnosti i nemoći, što bi u današnjim prilikama bila velika i prevelika sramota iza koje stoje politički obrazi država i državnika, visokih dužnosnika, predstavnika i premijera. Ovako, put nacionalista je jednostavnije (p)održavati na jedrima tobožnje (demokratske!) vlasti  od svakog javnog upiranja prstom i proglašenja odgovornosti., krivca i krivice. „Smeće je pod tuđim tepihom smeta manje“, a ako dođe do većih problema, proglašenje odgovornih za stanje u zemlji  – a njih u zemljama u tranziciji ima više nego dovoljno – ostaje samo pitanje najpogodnijeg momenta.

Kao i uvijek, taktika jednih i drugih je da sjenu odgovornosti bacaju predstojećim izborima, reizborima, godišnjicama predsjednikovanja, što su sudbonosno ozbiljni trenuci opstanka na vlasti; ali sve režirano dok drugima „za vrijeme političkih igara bez premca“ prijete ništa manje  sudbonosno trenuci. Izvrstan tajming, alibi i opravdanje u narodu poznat kao „drži vodu, (dok majstori odu)“.

Neznanje ne oslobađa od odgovornosti

Glavni problemi društva u tranziciji  predstavlja naglo siromašenje praćeno mržnjom i zavišću kojima je glavni imenitelj neznanje: neznanje nosilaca vlasti na dugoročne rezultate njihovih brzopletih odluka kako će se odraziti na njih i društvo; na drugoj strani neznanje i radikalizacija (politička i vjerska) društva  nacije u cjelini.

Bez pravnog uređenja državne vlasti, dakle, uređenja vlasti na cijelom teritorijalnom prostoru države – nema vlasti, nema teritorijalnog integriteta. Vlast postoji ili ne postoji. Uspostavom vlasti i njenog djelovanja (zakonodavna ili parlamentarna i izvršna ili sudska) u modernim demokratskim državama, na cijelom teritoriju države ista održava i odražava njenu teritorijalnu cjelovitost štiteći (kao legalni predstavnici državne vlasti) interese svih građana, a ne pojedinaca ili interesnih grupa. Zakonodavna vlast postoji ili ne postoji, ona donosi zakone koji obavezuju svakoga, pa i samu vlast, čime se osigurava vladavina prava. Ovom prilikom svjesno zaobilazimo obimnu temu kriminala i korupcije.

Vladavinom prava na jedinstvenoj državnoj teritoriji izbjegava se pravna nesigurnost (bezakonje) ali i da jedna država na svom području ima više predstavnika vlasti, granica, zakona, ustava, vrhovnih sudova, policija, armija i zastava.

Vlast može biti vješta, produktivna, humanstička, civilizacijska, a može biti i vlastita suprotnost. Bez naroda nema ni vlasti i narod ne samo što drži ključ u vlastitim rukama (da li je svjestan toga ili nije, drugo je pitanje) i odlučuje – on ima najodgovorniju ulogu da li će i kako njegovi izabranici i predstavnici vlasti djelovati. Tamo gdje nema demokratije, gdje je demokratija deklarativna, na djelu su druge sile i poluge vladavine koje ostavljaju historijski neizbrisiv trag iza sebe.

Nacionalistički, separatistički opusi u sistemu obrazovanja, razdvajanja djece po boji kože i nacionalnosti, samo su slika i odraz onoga što se događa na višim nivoima vlasti od općina do parlamenta, dapače, ustavnih odredbi kojima se njeguje politika međusobne mržnje i segregacije. Da oni pored odluka institucija Evropske unije, Međunarodnog suda za ljudska prava i dalje postoje, tri decenije, u državi koja se voli nazvati “demokratskom” ukazuje na ilustraciju institucijske i sistemske diskriminacije, kršenja ljudskih prava kao i  koliko su duboki korjeni politike diskriminacije, mržnje i nacionalnih podjela. Ono na što se malo obraća pažnja ili gotovo ništa ne pojavljuje ua zaključcima državnih i međunarodnih skupova, zasjedanja i razgovora jeste veličina utjecaja susjednih zemalja na politiku, obrazovanje i razvoj u Bosni i Hercegovini.
Godišnji izvještaj o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH za 2015: „Osim građanskih i političkih prava, ostale žalbe građana su se lani odnosile na kršenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava – 698, sve oblike diskriminacije – 159, kršenja prava djece – 148, prava pritvorenika i zatvorenika – 108, povrede prava osoba s invaliditetom – 53 i povrede prava nacionalnih i vjerskih manjina – 10. Najveći broj žalbi građana odnosio na povrede građanskih i političkih prava – 1.790 od ukupno 2.966 koliko su zaprimili u 2015. (Fena).“ Sveukupno stanje u društvu, stvarno i statistički, ukazuje da veliki broj građana napušta zemlju i da su gore navedeni razlozi, pored ekonomskih, uzrok masovnog odlaska i napuštanja stanovništva. Svemu ovome nedostaju izvještaji o ugrožavanju prava LGBT (lezbejki, gej, biseksualnih i transrodnih).

O tome koliko su ugrožena prava žena nema statističkih podataka ali je prostim okom vidljivo da je broj žena u politici više nego nedovoljan, a slike muškaraca na novčanicama domaćih valuta dovoljno govore o pravima i položaju žena u društvu.

Obzirom na današnja osjetljiva politička dešavanja u regionu i svijetu, eklatantni primjer opće ugroženosti Bosne i Hercegovine, satkan je u bezbroj primjera kao i nepostojanja jedinstvenih ciljeva i provedbe spoljne politike, posebno na diplomatskom nivou. Govoriti o posljedicama takve politike po državu i društvo više je nego suvišno, ali je činjenica da se za društvo tako važnoj oblasti posvećuje opasno neoprezna, gotovo nikakva pažnja.

Neznanje ne oslobađa od odgovornosti ali bez angažmana, odgovornosti i preobrazbe svih struktura i subjekata (homogenizacija nacije) pogađa društvo u cjelini. Zato vrijedi pravilo da bez jedinstvene politike i jedinstva naroda, nema napretka niti ga može biti.

Garanti mira su garanti rata

Za to vrijeme na Balkanu, time Bosni i Hercegovini, prisutne su ništa manje opasne politike 90-tih godina u kojima «politika hegemonizma» igra veliku ulogu. Na pitanje „šta se učinilo“, zamjenjeno pitanjem „šta se nije učinilo“ –  a, moglo se,  čini se niko nema vremena niti volje da odgovori. Ne zato jer se ne zna, koliko interesi upravljaju odgovorima i povlačenjem obaveza i reagovanja, a to danas – na današnjem nivou „igara bez granice“ – još niko nije spreman da čini i učini, jer većina zemalja čeka da reaguje – ne kada “odgovara pacijentu“ – već tek u „njima odgovarajućem interesu i trenutku“.

Zemlje koje su izazvale ratove na Balkanu, zbog čega im je pred Međunarodnim krivičnim tribunalom suđeno, pa i presuđeno! za Udruženi zločinački poduhvat (UZP) – od dugogodišnjih do doživotnih kazni za agresiju i genocid – i danas slijede isti politiku « ostvarenja velikodržavnih projekata», kako u razbijanju susjednim im država, tako i razbijanja Bosne i Hercegovine.

Države koje se vole (nominalno) nazivati garantima (dejtonskog) mira, nastavkom politike „velikodržavnih planova i ostvarenja“ nisu nominalni, već su i stvarni garanti rata. Garante mira u garante rata pretvara kriva vlastita politika, ocijenjena i presuđena kao „zločinačka protiv čovječnosti“, politika koja nema budućnosti.

Na kraju, vrijedno je napomenuti narodima koji slijede put „zacrtanih velikodržavnih planova“ da i drugi narodi imaju volju, ali je ne ispoljavaju netolerancjom, ukidanjem ljudskih prava drugima, ponajmanje genocidom.

Piše: Hamdo Čamo

Autor članka je Redakcija sa 93 aktivnih i 686 arhiviranih članaka. Autora možete kontaktirati na email redakcija@ilijas.net.
U skladu s principima samoregulative za štampane i online medije, aktivna uloga građana, čitatelja štampe i posjetilaca web portala, u podizanju profesionalnih standarda izvještavanja, je neophodna i dragocjena. Ulaganjem prigovora na neprofesionalne ili nepotpuno objavljene sadržaje u ovim medijima, na nepravilnosti i nepoštovanje Kodeksa za štampu i online medije BiH, građani, zajedno sa novinarima, učestvuju u borbi za istinitu i pravovremenu informaciju, štiteći slobodu medija i informiranja, slobodu govora i svoje pravo na istinu. Ukoliko niste zadovoljni odgovorom IlijašNet-a (redakcija@ilijas.net), vašu prijavu možete poslati i Vijeću Za Štampu OVDJE

Povezani članci

IlijašNet je grupa osoba koje nisu politički opredijeljene po pitanju informisanja građana. Želimo da predstavimo pouzdane, relevantne i kvalitetne informacije od kojih će naši posetioci (čitaoci) imati koristi. Zato pozivamo i vas da nam se pridružite kako bi informisali o svim dešavanjima na području Ilijaša i šire.

Ako ste svjedočili nekom događaju, imate informaciju od značaja za javnost, želite prijaviti korupciju, podijeliti vašu priču, najaviti događaj, preporučiti temu, podijeliti fotografije ili video javite nam.

redakcija@ilijas.net | +387(0)62 118 465

#IlijašNet #iNet | Samo dvije sile ujedinjuju ljude – strah i interes.
Nikada nemoj misliti da rat, nebitno koliko bio potreban ili opravdan, nije zločin.

Adblock Detektovan

Please consider supporting us by disabling your ad blocker