Prvi put na Mjesecu prije tačno 50 godina

Zanimljivosti

Ove godine svijet obilježava 50 godina od prvog slijetanja na Mjesec misije Apollo 11, koju su činili Neil Armstrong, komandant misije, Buzz Aldrin, pilot lunarnog modula Eagle, i Michael Collins, pilot komandnog modula Columbia. Slijetanje se dogodilo 20. jula 1969. godine a procjenjuje se da je snimak ovog događaja pratilo oko 600 miliona ljudi.

Povodom ove godišnjice Ministarstvo finansija SAD-a je odobrilo kovanje komemorativnih srebrenjaka. Na prednjoj strani kovanice utisnut je otisak Buzza Aldrina na površini Mjeseca, sa nazivima misija Apollo, Mercury i Gemini, dok je na zadnjoj strani prikazan odraz šljema Buzza Aldrina gdje se vidi Neil Armstrong i modul Eagle te američka zastava.

Selfie u svemiru
Zapravo, malo šta je tako obilježilo 20. vijek kao odlazak Jurija Gagarina u svemir i prvi koraci čovjeka na Mjesecu. Ovo doba je bilo mnogo optimističnije nego doba u kojem mi živimo – mnogo toga se činilo kao blisko obećanje, realna budućnost, ali ipak nije došlo do toga. Danas, još uvijek nemamo baze na Mjesecu, niti na Marsu, premda su objekti koje smo slali u svemir – Voyager, Cassini-Huygens, teleskop Hubble te niz drugih misija bez ljudi donijele mnoga saznanja. Nažalost, danas se nalazimo na rubu klimatske propasti, a nauka i tehnološki napredak nikada nisu bili tako omalovažavani.

5d327e64477e2

Misija Apollo 11 trajala je ukupno 8 dana – lansirana je 16. jula 1969. a lunarni modul Eagle je sletio na Mjesec 20. jula u 20.17 po UTC-u. Oko šest sati nakon toga, 21. jula 1969. u 2 sata 56 min i 15 sec po UTC-u, Neil Armstrong izlazi iz modula i postaje prvi čovjek na Mjesecu. Buzz Aldrin mu se pridružuje 19 minuta kasnije. Inače, većina fotografija ovog događaja prikazuje upravo Buzza Aldrina, a ne, kako se često pogrešno misli, Neila. Neil je na samo dvije fotografije u boji, ali je napravio je i prvi selfie u svemiru, slikavši se u viziru Buzza Aldrina.

5d327c53818ba

Za to vrijeme pilot Columbie Michael Collins ostaje sam u modulu i svaki put kada bi modul prešao na udaljeniju stranu Mjeseca, Michael je gubio kontakt sa Zemljom. Ipak, Collins je bio treniran za ovakvu situaciju i podnio je samoću prilično dobro.

Eagle je sletio u More tišine na Mjesecu, ali ovo slijetanje nije prošlo bez problema. Modul se kretao brže nego što je predviđeno, te je promašio tačnu tačku slijetanja. Na 1.800 metara iznad Mjeseca kompjuter LG guidance je uzbunio posadu nizom alarma, ali su iz Kontrole misije dobro procijenili da nije riječ o stvarnoj opasnosti, nego o preopterećenju kompjutera.

Veliku ulogu u misiji imala je i softverska inženjerka Margaret Hamilton iz MIT laboratorije, koja je dizajnirala i programirala softvere potrebne za slijetanje. Njen rad u ovoj misiji prepoznat je kao osnov za siguran dizajn softvera.

Apollo 11 je koristio TV s usporenim skeniranjem (slow-scan television) koji nije bio kompatibilan s televizijskim programom, pa je prikazan na posebnom monitoru, a konvencionalna TV kamera snimala je ovaj monitor, što je značajno smanjilo kvalitetu slike prvog slijetanja na Mjesec. Signal je primljen u Goldstoneu u Sjedinjenim Državama, ali je bio kvalitetniji na Honeysuckle Creeku u blizini Canberre, u Australiji.

U karantinu
Uprkos nekim tehničkim i vremenskim poteškoćama, sablasne crno-bijele slike prve lunarne aktivnosti van letljelice, primljene su i emitovane tako da ih je vidjelo oko 600 miliona ljudi na Zemlji. Kopije ovog videozapisa u formatu emitiranja spremljene su i široko su dostupne, ali snimke izvornog prijenosa sporog izvora skeniranja s lunarne površine vjerojatno su uništene tokom rutinskog ponovnog korištenja magnetske trake u NASA-i.

Modul Columbia vratio se sigurno na Zemlju, sletjevši u Pacifik 24. jula 1969. Brod USS Hornet se nalazio na 12 nautičkih milja od mjesta slijetanja u ocean (splashdown) i spasio je članove posade. Trojica astronauta su morali na sebi imati opremu koja bi ih zaštitila od eventualnih bakterija i mikroorganizama sa Mjeseca, te provesti nekoliko dana u karantinu. Naravno, ove bakterije ne postoje, ali se to onda nije sa sigurnošću znalo.

5d327dab6bdf6

Nakon povratka na Zemlju astronauti su morali biti dezinficirani otopinom natrijum hipohlorita, a u karantinu su morali ostati 21 dan u okviru karantinskog objekta poznatog kao Lunar Receiving Laboratory (LRL). Na Zemlji ih je dočekao predsjednik Nixon na brodu USS Hornet.

Armstrong i Aldrin su prikupili oko 22 kilograma kamenčića sa Mjeseca, koji su danas od neprocjenjive vrijednosti i postavili su prve naučne eksperimente izvan Zemlje. Mjesečeve stijene bile su od neprocjenjive važnosti u boljem shvatanju nastanka sistema Zemlja – Mjesec. Tamnosive komade bazalta sa Mjeseca sretnici mogu dodirnuti na nekoj od izložba NASA. Sedam komada ovih stijena se nalaze na izložbama i dostupni su javnosti.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen ovdje krši Vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Sve pritužbe i prigovore možete slati na e-mail adresu redakcija@ilijas.net. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal IlijašNet nema obavezu postupiti po istim.

Povezane Vijesti

Šaljite nam vijesti, fotografije, najave, informacije bilo kakve vrste i mi ćemo ih objaviti ukoliko su prikladnog sadržaja i ne krše pravila sajta! Vaše dojave možete slati putem forme klikom na Dojavi Vijest ispod, na mail redakcija@ilijas.net ili porukom na Facebook fan stranici klikom ovdje.

Ako ste svjedočili nekom događaju, imate informaciju od značaja za javnost, želite prijaviti korupciju, podijeliti vašu priču, najaviti događaj, preporučiti temu, podijeliti fotografije ili video javite nam.

redakcija@ilijas.net

EvropaMagazin™ ©2009-2019 News CMS by M.D.P.
Nikada nemoj misliti da rat, nebitno koliko bio potreban ili opravdan, nije zločin.