Sjećanje na Srebrenicu obilježeno u sinagogi Jevrejske zajednice u Londonu *Arhiva

Aktivni članci 683, arhivirano 2249. redakcija@ilijas.net

U sklopu obilježavanja Sedmice sjećanja na Srebrenicu, u sinagogi Jevrejske zajednice u zapadnom Londonu prisutni su se prigodnim programom i molitvom, prisjetili najvećeg genocida počinjenog u Evropi poslije Drugog svjetskog rata.

Počasni gost bez kojeg ovaj događaj ne bi bio upotpunjen bila je Fadila Efendić koja se prisutnima zahvalila na suosjećanju i ispričala svoju tragičnu priču sa porukom da se Srebrenički genocid više nikada nikome ne ponovi. Fadila je majka iz Srebrenice, izgubila je muža i jedinog sina u genocidu u Srebrenici. Njen suprug je sahranjen 2003. godine, ali je njegova lobanja pronađena u drugoj masovnoj grobnici dvije godine kasnije. Što se tiče njenog sina Fejza, pronađene su samo dvije njegove kosti. Uprkos boli i traumi njenih užasnih iskustava, Fadila se vratila u Srebrenicu kako bi obnovila svoju kuću koju su srpske snage uništile; ostala je samo diploma njenog sina. Ona svoj bol koristi kao pokretačku snagu za traženje pravde, ne samo za sebe, već i za sve žrtve genocida.

Predsjednik Bosnia UK Networka, Zaim Pašić, je također prisustvovao ističući kako je važno da se o genocidu priča drugim etničkim i vjerskim zajednicama, ne samo u Velikoj Britaniji već i svijetu. “ Samim dolaskom prisutni su izrazili svoje suosjećanje i želju da nauče nešto više o genocidu koji se desio nad Bošnjacima u Srebrenici. Slušajući majku Srebrenice, molitvu i posmatrajući izložbu Titov piknikshvatio sam da je naša najbolja „osveta” naše znanje, da su to naša djeca koja se obrazuju, završavaju fakultete i da se mi ne želimo svetiti na neki drugi način”, poručuje Pašić.

U sklopu programa održana je i izložba Lejle Kevrić pod naslovom Titov piknik, vezana za tradiciju i kulturu Bosne i Hercegovine. Uistinu sam naslov i sadržaj izložbe je izazvao nostalgiju kod onih prisutnih koji su se zvali jednom Jugosloveni. Izložba je imala za cilj da oslika nadu za zajedničko društvo.

“Bosna i Hercegovina je pretrpjela brutalni, etnički ukorijenjeni rat devedesetih godina. Dejtonski mirovni sporazum, zamišljen kao brzo rješenje, podijelio je zemlju po etničkoj pripadnosti – Bošnjake, Hrvate i Srbe, a segregacija je i danas vrlo očigledna. Nekoliko putovanja u Bosnu i Hercegovinu razotkrilo je skromne veze i trenutke ujedinjenja kroz ispijanje zajedničke kahve, jedući hljeb i obilježavanje porodičnih prilika za stolnjakom. Ovo je inspirisalo ‘Titov piknik’.”, izjavila je Lejla Kevrić. Došla je u Veliku Britaniju sa svojih 11 godina. Lejla trenutno živi i u Londonu i radio kao nastavnik grafičkog dizajna u Srednjoj školi.

Titov piknik
HLJEB:
Skromni sastojci i proces pečenja hljeba oslikavaju zajedničke osobine i osjećaj bliskosti. Bošnjak, Hrvat i Srbin istovremeno su gnječili skromno tijesto. Simbolička priroda testiranja tijesta, disanja kao jedan dio, stvorila je poetsku harmoniju.

GLINA:
Da bi se geografski povezali sa jezgrom granica u Bosni i Hercegovini, iskopana je glina sa tri lokacije, svake sa većinskim bošnjačkim, hrvatskim ili srpskim stanovništvom. Glina je pomiješana u jednakim dijelovima i korištena od strane tri etničke grupe za istovremeno stvaranje jedinstvenih šoljica kafe kroz organski dijalog.

EFEKAT DEKE NA PIKNIKU:
Ritual spuštanja stolnjaka ili deke označava osjećaj nekog događaja, privremeno zauzimanje prostora. To je izazvalo istragu o korištenju stolnjaka kao aktivnog sredstva i potaknulo potragu za donacijama Bošnjaka, Hrvata i Srba, te direktno nabavljenih stolnjaka iz tri entitetska grada u Bosni i Hercegovini. Izdvojeni i neravnomjerni rubovi centraliziranog „pokrivača“ simboliziraju otvorene granice pozivajući Bošnjake, Hrvate i Srbe da donesu vlastite stolnjake i pridruže se „Titovom pikniku“. Simbolika i priroda običnih ljudi koji postavljaju svoje stolnjake ili ćebad je prilika da se demonstrira osjećaj djelovanja izvan područja podjele politike i etničke pripadnosti.

Bosnia UK Network

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen ovdje krši Vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Sve pritužbe i prigovore možete slati na e-mail adresu redakcija@ilijas.net. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal IlijašNet nema obavezu postupiti po istim.
Šaljite nam vijesti, fotografije, najave, informacije bilo kakve vrste i mi ćemo ih objaviti ukoliko su prikladnog sadržaja i ne krše pravila sajta! Vaše dojave možete slati putem forme klikom na Dojavi Vijest ispod, na mail redakcija@ilijas.net ili porukom na Facebook fan stranici klikom ovdje.

Ako ste svjedočili nekom događaju, imate informaciju od značaja za javnost, želite prijaviti korupciju, podijeliti vašu priču, najaviti događaj, preporučiti temu, podijeliti fotografije ili video javite nam.

redakcija@ilijas.net

EvropaMagazin™ ©2009-2019 News CMS by M.D.P.
Nikada nemoj misliti da rat, nebitno koliko bio potreban ili opravdan, nije zločin.