BiHZanimljivosti

Slobodan pristup informacijama ogledalo odgovornosti i transparentnosti vlasti

Pravo na pristup informacijama ključan je dio Opće deklaracije o ljudskim pravima prema kojem svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, na slobodan pristup informacijama te da od javnih institucija zahtijeva informacije od javnog značaja, čime se osigurava transparentno i učinkovito upravljanje javnim resursima.

PROMO

Pravo na pristup informacijama u Bosni i Hercegovini uređeno je zakonima usvojenim na državnoj i entitetskoj razini. Zakon o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini (ZOSPI BiH) usvojen je 2000. godine, a 2001. godine usvojeni su Zakon o slobodi pristupa informacijama Federacije Bosne i Hercegovine (ZOSPI FBH) i Zakon o slobodi pristupa informacijama Republike Srpske (ZOSPI RS). U Brčko distriktu na snazi je Uputstvo za primjenu Zakona o slobodi pristupa informacijama Bosne i Hercegovine.

“Bosna i Hercegovina je bila prva država u regiji koja je usvojila Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, a koji je u vrijeme donošenja, sadržavao vrlo progresivna rješenja. Međutim, zemlje u regiji vremenom su mijenjale svoja zakonodavstva, neke od njih su pravo pristupa informacijama unijele i u ustav, a BiH ostala je na nivou rješenja od prije 20 godina. Današnji ZOSPI, između ostalog, ne prepoznaje potrebu za proaktivnim pristupom informiranju građana. Stoga su promjene nužne i neminovne zbog naših aspiracija da se priključimo porodici europskih zemalja,” kazao je Dragan Ćuzulan, državni koordinator za reformu javne uprave u BiH.

Zbog izuzetno složenog i decentraliziranog političko-administrativnog uređenja, BiH ima glomazan državni aparat, te skupu administraciju, što potvrđuju brojne studije i izvještaji Evropske komisije.

“Efikasan sustav ostvarivanja i zaštite prava na pristup informacijama predstavlja ogledalo odgovornosti i transparentnosti vlasti, stoga sam ponosna da je Agencija za statistiku BiH jedna od četiri institucije koje u potpunosti poštuju proaktivnu transparentnost u javnoj upravi što predstavlja značajan iskorak naše zemlje ka Europskoj uniji”, kazala je Vesna Ćužić, v.d. direktora Agencije za statistiku BiH.

Suradnja organa javne uprave s civilnim društvom, medijima, akademskom zajednicom i sindikatima od krucijalnog je značaja u ovom procesu.

“Program jačanja javnih institucija u BiH, kao dio podrške reformi javne uprave, od 2015. godine podržava razvoj standarda proaktivne transparentnosti, izgradnju kapaciteta institucija za unapređenje transparentnosti kao i međuinstitucionalnu saradnju. Uključivanjem javnosti u proces donošenja odluka jača se povjerenje građana u tijela vlasti i omogućava dvosmjerna komunikacija na relaciji građani – javna tijela”, naglasio je Mathias Mühle, rukovodilac projekta u njemačkom GIZ-u, koji ovaj projekat provodi uime vlada Njemačke i Velike Britanije.

Značaj i rezultati proaktivne transparentnosti u javnoj upravi u BiH, kao i reforme koje predstavnici bh. vlasti trebaju realizirati, bit će razmatrani pod okriljem online-konferencije koja će biti organizirana u Sarajevu 28. septembra na Međunarodni dan slobode pristupa informacijama koji je proglasio UNESCO 2002. godine na temelju Evropske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama te Konvencije o pristupu informacijama, saopćeno je iz Agencije MITA Group.

Povezani članci

Back to top button