Trećina djece uzrasta od pet do 15 godina u BiH živi u siromaštvu *Arhiva

Aktivni članci 683, arhivirano 2249. redakcija@ilijas.net

Socijalni položaj djece u Bosni i Hercegovini izrazito je nepovoljan, a upravo to je jedan od osnovnih uzroka negativnih demografskih procesa, istaknuto je u dokumentu “Prema Evropskoj uniji – ključni problemi socijalnog uključivanja u BiH”.

Dokument je izrađen i predstavljen u Sarajevu kao dio projekta “Izgradnja zagovaračke platforme za socijalnu uključenost u BiH”, a podržavaju ga Evropska unija i UNICEF. Izradili su ga Fondacija za socijalno uključivanje u BiH i Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju.

Analize su pokazale da je u dobi od pet do 15 godina 73,8 posto djece uskraćeno u jednom segmentu, a 22,8 posto u tri i više segmenata. Gotovo trećina djece (30,6 posto) ove dobi je siromašna, što znači da je veći procent djece u siromaštvu, nego odraslih.

Mlađa djeca u dobi do četiri godine uskraćena su najviše za ishranu (71,8 posto) i dječiji razvoj (65,7 posto). Romska djeca i djeca s nekim oblikom invaliditeta su u stanju hroničnog multidimenzijalnog siromaštva koje je rezultat generacijske socijalne isključenosti, diskriminacije i naslijeđenog porodičnog siromaštva.

Procjenjuje se da 6,5 posto djece od dvije do devet godina imaju neki oblik invalidnosti, a upravo su oni najviše marginalizirani i isključeni u bh. društvu.

Udio djece mlađe od 18 godina s poteškoćama u razvoju u ukupnom stanovništvu je gotovo jedan posto, odnosno 6.239 djece ima neki od oblika poteškoća u razvoju, od čega je 3.639 dječaka, a 2.690 djevojčica.

Autori dokumenta podvlače da je inkluzivno obrazovanje za djecu s poteškoćama u razvoju u BiH na organizacijskom početku. U FBiH postoji 27 osnovnih specijalnih odjeljenja s 522 učenika i 11 srednjih škola s 280 učenika. U RS postoje 24 osnovna specijalna odjeljenja s 394 učenika i četiri srednje škole za djecu sa poteškoćama sa 118 učenika. U Distriktu Brčko postoje dva osnovna specijalna odjeljenja sa sedam učenika.

Učešće djece u predškolskom obrazovanju je na niskom nivou, a u specijalnim školama i specijalnim odjeljenjima tehnički kapaciteti stručnih osoba su na niskom nivou u pogledu prava djece s poteškoćama.

Jedan od autora ovog dokumenta Žarko Papić u razgovoru za Fenu upozorava da su ovi podaci veoma oštra kritika sistema zaštite porodica s djecom u Bosni i Hercegovini, a uz to evidentna je i teritorijalna diskriminacija budući da visina dječijeg doplatka nije jednaka.

Naknade za dječiju zaštitu u Republici Srpskoj harmonizirane su putem Javnog fonda za dječiju zaštitu i u svim oblicima za svu djecu jednake (mada nedovoljne), dok je u Federaciji situacija znatno drugačija zbog podijeljenosti te nadležnosti na kantone.

Papić se osvrnuo i na indeks dječije zaštite (UNICEF) koji mjeri pet dimenzija kazavši da ranjivosti djece iznosi 0,472 od mogućih 1,0, dok u pogledu rezultata u oblasti dječije zaštite indeks dječije zaštite je 0,3 od mogućih 1,0, što BiH stavlja na posljednje mjesto u grupi od osam zemalja (Srbija, Kosovo, Gruzija, Rumunija, Bugarska, Albanija, Armenija i BiH).

On napominje da je položaj mladih važno strateško pitanje ne samo zbog loše situacije u BiH nego i da bi se promijenio koncept razvoja u BiH koji se u okviru Ujedinjenih naroda razvija gotovo 30 godina, a od 2015. godine nosi naziv “Ciljevi održivog razvoja”.

– U centar razvoja stavlja se čovjek, odnosno ljudski resursi, s tezom da je čovjek i sredstvo i cilj razvoja, a ako je to osnovno u budućnosti, onda je normalno da ljudski resursi, odnosno potrebe djece njihove zaštite i razvoja budu u vrhu prioriteta – podvukao je Papić.

Podaci iz izvještaja su zabrinjavajući, naglašava Papić, jer su djeca egzistencijalno ugrožena na samom početku, ali problem predstavlja i neefikasnost sistema posebno u Federaciji BiH, gdje je prisutna teritorijalna diskriminacija.

Specifičnost koja se veže za BiH, kaže Papić, u tome je što diskriminacija ne znači samo neprovođenje zakona nego je zakonima ustanovljena. U dva kantona nikako se ne isplaćuje dječiji doplatak, dok ostalih osam kantona isplaćuje od devet KM mjesečno do 50-ak KM, što je opet nedovoljno.

Novi Zakon o zaštiti djece i obitelji u Federaciji BiH, koji je usvojila Federalna vlada, ali još ga nije razmatrao Federalni parlament, predviđa radikalnu promjenu ove situacije te bi sva djeca u Federaciji trebala dobivati dječiji doplatak u istom iznosu.

(Agencije)

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen ovdje krši Vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Sve pritužbe i prigovore možete slati na e-mail adresu redakcija@ilijas.net. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal IlijašNet nema obavezu postupiti po istim.
Šaljite nam vijesti, fotografije, najave, informacije bilo kakve vrste i mi ćemo ih objaviti ukoliko su prikladnog sadržaja i ne krše pravila sajta! Vaše dojave možete slati putem forme klikom na Dojavi Vijest ispod, na mail redakcija@ilijas.net ili porukom na Facebook fan stranici klikom ovdje.

Ako ste svjedočili nekom događaju, imate informaciju od značaja za javnost, želite prijaviti korupciju, podijeliti vašu priču, najaviti događaj, preporučiti temu, podijeliti fotografije ili video javite nam.

redakcija@ilijas.net

EvropaMagazin™ ©2009-2019 News CMS by M.D.P.
Nikada nemoj misliti da rat, nebitno koliko bio potreban ili opravdan, nije zločin.