UN: Pogoršana finansijska situacija za skoro polovinu bh. domaćinstava - /Arhiva

Kriza je smanjila prihode i pristup osnovnim uslugama što je dovelo do povećanja višedimenzionalnog siromaštva i nejednakosti.

Sadržaj objavljen pod brojem SN1/2010-230910-2640

UNDP i UNICEF uradili su procjenu posljedica COVID-19 na društvo u Bosni i Hercegovini, na uzorku od 2182 domaćinstva. Između ostalog, nalazi procjene potvrđuju da ekonomski utjecaj krize nesrazmjerno snose najsiromašniji i najugroženiji.

Kriza je smanjila prihode i pristup osnovnim uslugama što je dovelo do povećanja višedimenzionalnog siromaštva i nejednakosti.

Kategorije stanovništva u našem društvu koje su već među najranjivijima sada zaostaju još i više. Zbog toga moraju biti hitno uključene u ciljane napore odgovora na COVID-19. Vidimo to iz svih naših procjena i akcija na lokalnim nivoima: siromaštvo i nejednakosti se produbljuju, jaz se širi preko različitih dimenzija društva. Potrebe najranjivijih kategorija se moraju uzeti u obzir prilikom adresiranja posljedica ove krize, kako niko ne bi ostao zapostavljen niti zaboravljen, istakla je dr. Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BIH.

Pogoršanu finansijsku situaciju prijavilo je 48,5 posto domaćinstava od kojih je 12 posto doživjelo značajne poteškoće. Posebno su pogođeni oni koji su se čak i prije pandemije smatrali siromašnima: 63 posto ih smatra da im se situacija pogoršala, od kojih 20 posto smatra to pogoršanje radikalnim.

Studija podcrtava neophodnost pružanja dodatne i koordinirane podrške kako bi se zaštitili najranjiviji ljudi i da bi se sačuvala radna mjesta. Potrebne su posebne mjere podrške za poljoprivrednike, mikro, mala i srednja preduzeća, te za one koji porodice prehranjuju radom u neformalnom sektoru, kazala je Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH.

Istraživanje domaćinstava potvrdilo je da su mjere i ograničenja nesrazmjerno pogodile žene. Na tržištu rada, oni sektori s najvišom stopom zaposlenosti žena doživjeli su najveći gubitak poslova. Povećane potrebe za brigom o djeci tokom zatvaranja predškolskih ustanova i škola stavile su jošveći teret na majke koje rade, jer je 75 posto žena prijavilo značajan porast obaveza u kući, njezi i emocionalnom pritisku, od početka pandemije.

Rezultati ankete potvrđuju usku vezu između ekonomskog i socijalnog uticaja na porodice i djecu. Pogoršanje finansijske situacije uslijed ove pandemije natjeralo je 20 posto domaćinstava s djecom i 23 posto porodica iz ranjivih skupina da posude novac za zadovoljenje osnovnih potreba. Smanjenje unosa hrane bio je mehanizam za snalaženje u ovim ranjivim porodicama. Slično tome, utvrđeno je da za 17 posto djece iz siromašnih porodica postoji rizik od napuštanja škola zbog nedostatka podrške roditelja.

Sveobuhvatan sistem socijalne zaštite, otporan na krize i šokove u cijeloj zemlji je od ključne važnosti za ublažavanje posljedica i održavanje dostojanstva najugroženijih porodica.”, rekla je dr. Rownak Khan, predstavnica UNICEF-a u BiH.

Nalazi istraživanja pokazuju i da je obaveza nošenje zaštitnih maski u kombinaciji s pravilima socijalnog distanciranja negativno utjecala na socijalne veze ispitanika i dinamiku druženja.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen ovdje krši Vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Sve pritužbe i prigovore možete slati na e-mail adresu ilijasnet@gmail.com. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal IlijašNet nema obavezu postupiti po istim. Komentari na društvenim mrežama ne predstavljaju stavove portala IlijašNet te su odgovornost autora komentara.

Povezani članci

Back to top button