Zašto i otkad se slavi Božić? *Arhiva

Zanimljivosti

Svi jedva čekaju Božić i uživanje u čarima koje taj blagdan nosi sa sobom. Kiti se bor u krugu porodice, uživa se u hrani, piću i druženju s najmilijima te se razmjenjuju božićni darovi. No koliko zapravo znamo o Božiću i zašto se slavi?

Božić je jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana koji slavi rođenje Isusa Krista, sina Božjega, a sam njegov naziv zapravo je umanjenica od riječi Bog. Engleska riječ za Božić – Christmas predstavlja skraćenicu sintagme koja u prijevodu znači Kristova misa, dok neki etimolozi vjeruju kako je to egipatska posuđenica složenice Khristos-Mas, što u prijevodu znači Kristovo rođenje.

Komercijalizacija kriva za popularizaciju Božića

Iako je važan vjerski blagdan, mnogi vjernici ne znaju kako je zapravo Uskrs najvažniji kršćanski blagdan, no zahvaljujući komercijalizaciji Božića koja se dogodila u posljednjih nekoliko desetljeća, došlo je do popularizacije ovog blagdana i zapostavljanja temeljnih teoloških vrijednosti koje on predstavlja. Također, mnoge nekršćanske zemlje u božićno vrijeme ukrašavaju gradove u božićnom duhu i kite božićna drvca.

Božić se slavi 25. decembra, a božićno vrijeme traje od Božića pa do Isusova krštenja, a to je uvijek nedjelja nakon blagdana Sveta Tri Kralja, kada se i službeno skida božićno drvce. Pravoslavni vjernici Božić slave 7. januara jer po Julijanskom kalendaru 25. decembar pada na taj dan.

Prvi kršćani nisu slavili Božić

Budući da Novi zavjet ne navodi tačan datum Isusova rođenja, prvi kršćani nisu slavili Božić, već samo Uskrs, a prvi zabilježeni podaci o slavljenju Božića datiraju iz 4. stoljeća u Rimu. Iako do danas nije razjašnjeno zašto se Božić slavi baš 25. decembra, prevladavajuće je mišljenje da se Božić počeo slaviti toga datuma zato što se na taj dan u još uvijek većinski poganskom Rimu slavilo rođenje boga Sunca, pa se Crkva odlučila razračunati sa starim poganskim religijama, te na taj datum počela slaviti rođenje Isusa Krista koji se smatra stvoriteljem sunca, tačnije božanskim suncem s visine

U ranom srednjem vijeku, Božić je bio zasjenjen blagdanom Sveta Tri Kralja, ali se poslije situacija promijenila. Četrdeset dana prije Božića nazivali su se ‘četrdeset dana svetog Martina’, a počinjali su 11. novembra. Danas to razdoblje traje četiri sedmice i naziva se došašćem ili adventom što znači dolazak, dok se vrijeme od Božića do Sveta Tri Kralja naziva dvanaestodnevnicom.

Kršćani su od davnina dan Isusova rođenja smatrali i početkom nove godine, a to je vrijedilo u gotovo čitavoj Europi. Osim činjenice da se Nova godina često naziva Mladi Božić ili Mali Božić, Crkva je tek 1691. godine prihvatila 1. januar kao Novu godinu.

Gubi li Božić svoj pravi smisao?

Slavljenje Božića s godinama je bivalo sve raširenije, a gozbe sve obilnije. Također je postalo popularno i pjevanje božićnih pjesama.  Blagdansko raspoloženje bilo je veselo, često se pilo i jelo te slavilo, a ova se tradicija održala do danas.

Sve se češće mogu čuti kritike kako je Božić potpuno komercijaliziran te da se izgubio njegov pravi smisao. Mnogi više i ne znaju što se zapravo na Božić slavi, već ga povezuju isključivo s borom i darovima. Božićna poruka da je Bog uskrsnuo za spas ljudi, te priča o Isusovom rođenju u štalici jer za njega nije bilo mjesta u svratištu, kao da je u drugom planu iza potrošačke groznice.

Jednim od glavnih krivaca za iskrivljavanje istinskog božićnog duha smatra se korporacija Coca-Cola, zbog svog prepoznatljivog  loga Djeda Božićnjaka koji daruje djecu, zahvaljujući kome, ne samo da je stvorila izvrstan marketinški trik, već je izmijenila vjerovanja i temelje koje Božić, kao vjerski blagdan, zapravo predstavlja.

Iako je Coca-Cola u reklamama počela koristiti Djeda Božićnjaka 1993., zapravo nije prva koja se toga dosjetila. Naime, lik Djeda Božićnjaka u crvenom odijelu pojavio se prvi put početkom 19. stoljeća, a modernu sliku djedice kakvu danas viđamo osmislio je karikaturist Thomas Nast 1870-ih.

Ideja o Djedu Božićnjaku koji je u današnje vrijeme nezaobilazni lik Coca-Colinog napitka u vrijeme blagdanskih dana, zapravo je preuzeta od američke konkurentske kompanije White Rock koja je još 1915. godine koristila lik Djeda Božićnjaka za promociju svoje mineralne vode, a kasnije 1923. i za gazirano bezalkoholno piće.

Iako Crkva nema ništa protiv Djeda Božićnjaka, te podržava darivanje najmilijih, obzirom da je i sam Isus bio darivan od tri kralja – Baltazara, Melkiora i Gašpara, ipak smatra kako se sam blagdan ne bi trebao svoditi na poklone, već na slavljenje Isusova rođenja u krugu porodice, a prepričavanjem priča o Isusu trebalo bi mu odavati počast, kao i pomagati onima koji imaju manje i kojima je pomoć najpotrebnija.

Sadržaj ovog članka prenosimo sa tportal.hr@Preuzeto.
Autor članka je Redakcija sa 119 aktivnih i 1032 arhiviranih članaka. Autora možete kontaktirati na email redakcija@ilijas.net.
U skladu s principima samoregulative za štampane i online medije, aktivna uloga građana, čitatelja štampe i posjetilaca web portala, u podizanju profesionalnih standarda izvještavanja, je neophodna i dragocjena. Ulaganjem prigovora na neprofesionalne ili nepotpuno objavljene sadržaje u ovim medijima, na nepravilnosti i nepoštovanje Kodeksa za štampu i online medije BiH, građani, zajedno sa novinarima, učestvuju u borbi za istinitu i pravovremenu informaciju, štiteći slobodu medija i informiranja, slobodu govora i svoje pravo na istinu. Ukoliko niste zadovoljni odgovorom IlijašNet-a (redakcija@ilijas.net), vašu prijavu možete poslati i Vijeću Za Štampu OVDJE

Povezani članci

IlijašNet je grupa osoba koje nisu politički opredijeljene po pitanju informisanja građana. Želimo da predstavimo pouzdane, relevantne i kvalitetne informacije od kojih će naši posetioci (čitaoci) imati koristi. Zato pozivamo i vas da nam se pridružite kako bi informisali o svim dešavanjima na području Ilijaša i šire.

Ako ste svjedočili nekom događaju, imate informaciju od značaja za javnost, želite prijaviti korupciju, podijeliti vašu priču, najaviti događaj, preporučiti temu, podijeliti fotografije ili video javite nam.

redakcija@ilijas.net

EvropaMagazin™ ©2009-2019 News CMS by M.D.P.
Nikada nemoj misliti da rat, nebitno koliko bio potreban ili opravdan, nije zločin.