Kršćani širom svijeta danas slave Badnji dan, a u crkvi započinje Sveta godina
Uoči Božića, koji kršćani diljem svijeta slave sutra, večeras će u brojnim crkvama biti održane ponoćke na kojima će vjernici simbolično dočekati rođenje Isusa Krista. Navečer će Sveta godina započeti i u Katoličkoj crkvi.
Sveta godina, koja se obilježava svakih 25 godina, započet će u Katoličkoj crkvi u 19 sati euharistijskim slavljem koje će se održati na Trgu sv. Petra u Rimu, a predvodit će ga papa Franjo. Nakon bogoslužja uslijedit će obred otvaranja svetih vrata u bazilici sv. Petar. U mjesnim crkvama, slavlje svete godine započet će 29. decembra.
Prema crkvenoj tradiciji, Badnjak je sveta večer kada se vjernici okupljaju u domovima, blagoslivljaju dom i blagovaju božićnu večeru. Nakon toga mnogi će otići u ponoćnu crkvu, gdje će dočekati rođenje Isusovo. Središnje božićne mise slijede u srijedu ujutro.
Na Badnjak mnogi postavljaju jaslice i kite božićno drvce, što su ujedno i najprepoznatljiviji vanjski znakovi Božića.
Božić se smatra drugim najvećim kršćanskim blagdanom, odmah nakon Uskrsa. O Isusovom rođenju govori Biblija, koja kaže da se Isus rodio tesaru Josipu i njegovoj ženi Mariji u gradiću Betlehemu. Prema zapisu, Marija je povila novorođenče i stavila ga u jasle štalice, gdje su ga posjećivali oni koji su vjerovali da je Spasitelj rođen. Motiv djeteta u jaslama je i središnji motiv jaslica.
U samoj osnovi riječi Badnjak krije se riječ bdjeti. Dakle, na današnji dan se išekuje rođenje Isusovo, a Badnjak u katolicizmu služi kao svojevrsna priprema za taj veliki događaj.
S druge strane, Badnjak je također ime za drvo, odnosno panj koji se tradicionalno palio na ognjištu uoči Božića.
Još je mnogo tradicije vezano uz sam Badnji dan, ali se ona, u većoj ili manjoj mjeri, izgubila u modernom načinu života.
Nekada se na Badnjak rano ustajalo, žene su pripremale božićni objed, a tijekom dana je bio prisutan potpuni post koji je trajao sve do večernjih sati.
Običaj posta se donekle zadržao te se na Badnjak obično jedu riba i druga jela koja ne sadržavaju meso i mliječne proizvode. Od svih običaja, najviše se zadržao onaj kićenja bora, kojeg brojne obitelji unose u kuću baš na samu Badnju večer.
“Na dobro vam došao Badnji dan i Hvaljen Isus, čestitam vam Badnjak, Adama i Evu” – tradicionalni su pozdravi i čestitke koje su ljudi upućivali jedni drugima povodom današnjeg dana.