Kako je internet loš za djecu: Izazovi u digitalnoj dobi

Internet je revolucionirao način na koji učimo, komuniciramo i zabavljamo se. Iako donosi brojne prednosti, njegova tamnija strana postaje sve izraženija, posebno kada je riječ o djeci. Nedostatak nadzora, prekomjerna izloženost digitalnim sadržajima i nedovoljna edukacija o sigurnosti čine internet opasnim prostorom za najmlađe. Evo nekoliko ključnih razloga zašto internet može biti štetan za dječji razvoj.

Izloženost neprikladnom sadržaju
Djeca su radoznala, a internet je pun nasilja, eksplicitnih seksualnih sadržaja, dezinformacija i mržnje. Bez adekvatnih filtera ili roditeljskog nadzora, mladi korisnici lako nailaze na materijal koji nije primjeren njihovoj dobi. Primjerice, algoritmi društvenih mreža često promoviraju šokantne ili senzacionalističke videe kako bi zadržali pažnju, što može izazvati traume ili iskriviti percepciju stvarnosti.

Ovisnost o ekranima
Prema istraživanjima, prosječno dijete provodi više od 5 sati dnevno gledajući ekrane. Prekomjerna upotreba interneta dovodi do smanjenja fizičke aktivnosti, poremećaja spavanja i poteškoća u koncentraciji. Ovisnost o videoigricama ili društvenim mrežama može narušiti školsko postignuće i međuljudske odnose.

Cyberbullying
Virtualni svijet omogućuje anonimnost, što potiče nasilno ponašanje. Svako treće dijete u Hrvatskoj doživjelo je nekakav oblik cyberbullyinga (prema podacima UNICEF-a). Vrijeđanje, prijetnje ili širenje lažnih informacija ostavljaju duboke psihološke posljedice, uključujući anksioznost, depresiju i osjećaj izoliranosti.

Manipulacija i gubitak privatnosti
Djeca često ne shvaćaju vrijednost osobnih podataka. Dijele fotografije, lokacije ili informacije o obitelji, ne znajući da ih to čini ranjivima za zloupotrebu od strane stranaca ili ciberkriminalaca. Osim toga, reklame i influenceri manipuliraju njihovim odlukama, potičući materijalizam i nezdrave navike.

Uticaj na emocionalni razvoj
Društvene mreže kao što su TikTok ili Instagram promiču nerealne standarde ljepote i uspjeha. Mladi korisnici uspoređuju se s filtriranim idealima, što dovodi do niskog samopouzdanja, tjelesnih kompleksa i poremećaja u prehrani. Osim toga, stalna potreba za validacijom (kroz “lajkove” ili komentare) ometa razvoj autentičnog identiteta.

Kako zaštititi djecu
Ključ je u ravnoteži i edukaciji. Roditelji bi trebali:
– Postaviti vremenska ograničenja za korištenje uređaja.
– Koristiti parentalne kontrole i filtere sadržaja.
– Razgovarati s djecom o sigurnosti na internetu i kritičkom razmišljanju.
– Poticati offline aktivnosti, poput sporta ili kreativnog igranja.

Zaključak
Internet nije inherentno loš, ali zahtjeva oprez. Bez odgovornog pristupa, njegovi rizici nadmašuju prednosti. Djeca su ranjiva, a zadatak je odraslih da im pomognu navigirati digitalnim svijetom na siguran način. Konačno, najveća zaštita nisu tehnološka rješenja, već otvorena komunikacija i povjerenje unutar Porodice.