Na pijacama u Bosni i Hercegovini ponuda voća i povrća postaje raznovrsnija s dolaskom proljeća, ali cijene sve češće izazivaju nevjericu. I dok su tezge pune jagoda, trešanja, krompira i paradajza – sve je manje onih koji si to mogu priuštiti. Za zdravu i sezonsku ishranu potrebno je izdvojiti znatnu sumu novca, a mnogi građani sve češće ne kupuju kilograme, nego na komade.
Potrošači na pijacama jasno izražavaju nezadovoljstvo.
“Preskupo je, to mogu reći. Ja, kao penzionerka, mogu sebi priuštiti kilogram nečega jer živim sama, ali ako ovako nastavi, biće vrlo teško”, rekla je jedna sagovornica.
“Ništa osim da je skupo, šta ću drugo reći, ne može se izdržati”, izjavila je druga žena.
“Živim sama i mogu sebi priuštiti, ali se zapitam kako porodica živi, četvoročlana porodica – nemoguće je da ljudi mogu opstati i zdravo se hraniti”, dodala je treća sagovornica.
“Cijene su previsoke, ali ko ima para – kupiće. Ko nema, neće. Sve je to preskupo, ali živjeti moramo”, istakla je još jedna sugrađanka.
Ekstremno visoke cijene sezonskog voća dovode do toga da kupci jednostavno odustaju od kupovine. Za kilogram trešanja potrebno je izdvojiti od 7 do čak 18 KM, dok se cijena korpice jagoda kreće između 5 i 10 KM. Jabuke koštaju i do 14 KM po kilogramu, a paradajz ide do 7 KM. S druge strane, povrće poput krompira i luka je nešto povoljnije – cijene se kreću između 2 i 4 KM po kilogramu.
“Jagode i trešnje su skuplje za 20–30%, a što se tiče krompira i sličnih proizvoda, tu su cijene iste ili čak niže – možda su krompir i luk sada jeftiniji”, rekao je jedan prodavač.
“Ljudi moraju uložiti, proizvesti, a nikad ne znaju hoće li uspjeti. Sve je preskupo. Ljudi kupuju bukvalno po dva-tri krompira, eto da se napravi ručak”, izjavila je Mersida, trgovkinja.
Od proizvođača, preko trgovaca do potrošača – svi su na gubitku. Nameti su visoki, a podrška minimalna. Ekonomisti i predstavnici proizvođača upozoravaju da je situacija alarmantna.
“Imamo malu proizvodnju, klimatske promjene su je dodatno umanjile. Mali je urod svega, a cijene su takve kakve jesu. Nismo konkurentni jer nemamo velike podsticaje u odnosu na uvoznike. Dolazimo do toga da cijene diktira uvozni lobi”, smatra Nedžad Bićo iz Udruženja poljoprivrednika FBiH.
“Situacija u kojoj poljoprivrednik dobija jako malo, a građanin plaća jako puno – najgora je moguća. To vodi ka gašenju domaće proizvodnje, dok građani i dalje plaćaju visoke cijene za još nekvalitetniju robu, zbog ekstra profita onih koji preprodaju”, izjavio je ekonomista Igor Gavran.
Voće i povrće za mnoge postaje luksuz. Domaća proizvodnja bori se za opstanak, dok tržište diktira cijene. Potrošači biraju sve manje, rjeđe i s pažnjom. A svaka marka se, baš kao i svaki krompir – dobro izvaga
