U ponedjeljak, 1. septembra navršavaju se 33 godine od formiranja Prvog korpusa Armije RBiH. Savez brigadnih udruženja Prvog korpusa ARBiH tim povodom pripremio je mnoštvo aktivnosti, a ko je su započele danas obilaskom spomen obilježja u Goraždu, Foči, Ustikolini, Igmanu, Hadžićima, Fojnici, Brezi, Ilijašu, Olovu…

Tim povodom za Radio Ilijaš kratko je govorio Mirsad Šljivo, predsjednik Skupštine Saveza brigadnih udruženja Prvog korpusa ARBiH.

Pored svih aktivnosti, svake godine praktikujemo i obilaske svih većih mezarja i grobalja, te spomen obilježja na različitim lokacijama tadašnje Sarajevske regije koja je bila pod kontrolom i odbranom Prvog korpusa. Ovo je jedan mali vid sjećanja i zahvale našim poginulim borcima. Generalno mislim da svi ljudi u BiH, iz godine u godinu sve više shvataju značaj i veličinu žrtve koji su naši borci podnijeli da bi mi danas imali Državu i slobodno živjeli u njoj. Oni borci koji su srećom još uvijek živi i danas bi stali u odbranu BiH, a to prenose i na svoje mlađe naraštaje. To su patriote. S tim u vezi što se tiče „patriota“ koji nas vode poručujem da malo više povedu brigu o Bosni i Hercegovini, to im je dužnost, na kraju krajeva za to su plaćeni“, zaključio je Šljivo

Cvijeće su na Centralnom spomen obilježju u Ilijašu položili su predstavnici: Saveza brigadnih udruženja, Delegacija Općine Ilijaš, te Koordinacija boračkih udruženja Ilijaš.

Svečana akademije povodom obilježavanja 33. godišnjice od formiranja 1. korpusa Armije RBiH, biće upriličena 1. septembra 2025. godine u 19:00 sati, u Multimedijalnoj sali Memorijalnog centra Sarajevo, a koja se realizira u okviru manifestacije Odbrana BiH – Igman 2025.

⚜️ PRVI KORPUS ARMIJE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE ⚜️

Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine osnovan je 1. septembra 1992. godine. Prvi korpus je bio jedan od šest korpusa u sastavu Armije RBiH. Zona odgovornosti Prvog korpusa tokom agresije na BiH bilo je područje Sarajeva.

Kako je Sarajevo bilo pod opsadom srpske vojske 1.425 dana, koja je jedno vrijeme sarađivala i sa jedinicama HVO-a iz Kiseljaka pod komanadom ratnog zločinca Ivice Rajića, Prvi korpus je imao primarni zadatak da spriječi upad srpskih jedinica u Sarajevo.

Prvi korpus je 1992. brojao 34.500 pripadnika da bi broj narastao na 40.500 pripadnika 1995. godine.

Prvi komandant Prvog korpusa Armije RBiH bio je Mustafa Hajrulahović Talijan. Komandanti Prvog korpusa bili su i Vahid Karavelić i Nedžad Ajnadžić. Bitno je napomenuti da su Prvi korpus sačinjavali borci različite etničke pripadnosti.

Svrha i cilj Prvog korpusa kao i cjelokupne Armije RBiH bila je čuvanje i protekcija Bosne i Hercegovine i cjelokupnost njene teritorije kao suverene, nezavisne, slobodne države svih njenih građana.

Akcija odbrambene borbe Bosne i Hercegovine je zbog uspješnosti u borbama prerasla u oslobodilačku borbu, koja je zaustavljena potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma.

Tri brigade iz ovog Korpusa ponijele su časne nazive “slavna”, a četiri počasne nazive “viteška”. Od pripadnika Prvog korpusa ARBiH 472 borca su nosioci navećih ratnih priznanja “Zlatni ljiljan”, a od tog broja je 238 posthumno, 29 pripadnika Prvog korpusa odlikovano je najvišim državnim priznanjem od strane Predsjedništva BiH i 19 pripadnika ratnim priznanjam “Srebreni štit”.

Na časnom i slavnom putu borbe za slobodu 6.585 boraca Prvog korpusa je ugradilo svoje živote u temelje BiH.