Žene čine gotovo polovinu ruralnog stanovništva u Bosni i Hercegovini, a oko petine zaposlenih žena radi u poljoprivredi. Ipak, prema podacima UN agencija, samo oko 18 posto poljoprivrednih gazdinstava u zemlji vode žene. Njihovo aktivno učešće u poljoprivredi, međutim, ne donosi im i punu ravnopravnost. One i dalje nemaju jednak uticaj, odlučivačku moć niti podjednako snažan glas kao muškarci. Suočavaju se s brojnim sistemskim preprekama u pristupu resursima, prilikama i mogućnostima za liderstvo. Iako često imaju ključnu ulogu u razvoju domaćinstava, lokalnih zajednica i poljoprivredne proizvodnje, njihov doprinos i dalje nije prepoznat.
Zato smo povodom Međunarodnog dana žena na selu, razgovarali s gospođom Alijom Durmišević, vrijednom poljoprivrednicom i kooperanticom kompanije Lactalis u BiH. Ona svojim radom i posvećenošću pokazuje da je snaga žene na selu stub porodične ekonomije, ali i primjer hrabrosti, upornosti i uspjeha.
Gospođo Durmišević, rijetke su žene u poljoprivredi kod nas. Šta Vas je motivisalo da ostanete na selu i posvetite se stočarstvu, u vremenu kada mnoge žene traže posao u gradovima?
Prvenstveno, ja sam majka, a ujedno i radnik na sinovoj farmi. Naše gazdinstvo, SP Durmišević Adnan, nalazi se u Međiđi Donjoj kod Gradačca. Radim sve poslove vezane za farmu, bilo da je riječ o fizičkom radu ili sređivanju dokumentacije. Također, pored mene na farmi rade još sin, snaha i muž. Trenutno imamo ukupno 60 grla stoke.
Moja odluka da ostanem u poljoprivredi prvenstveno je zbog podrške starijem sinu, koji je izrazio želju da postane farmer i uzgaja mliječna grla. To je veoma težak i odgovoran posao i željela sam da svoje znanje primijenim, pokažem i pomognem. Nikada nisam radila u svojoj struci, završila sam Upravnu školu, ali sam svoje znanje uspjela primijeniti ovdje. Mislim da poljoprivreda, uz predanost i rad, ima sve predispozicije potrebne za dostojanstven život.
Statistike pokazuju da oko 20 posto zaposlenih žena u Bosni i Hercegovini radi u poljoprivredi, ali je njihova uloga u ruralnom razvoju često zanemarena. Koliko je, po Vašem mišljenju, zahvalno, ali i zahtjevno, biti žena na selu danas?
Što se tiče uloge žene u poljoprivredi, mogu reći da je ogromna. Smatram da su žene puno odgovornije od muškaraca i da su, kada je riječ o obavljanju nekih drugih važnih poslova, često u prvom planu. Mada ne zanemarujem ulogu muškaraca; moram reći da su uz nas, žene u poljoprivredi, muškarci onda dosta uspješniji. Dakle, uz međusobno dopunjavanje, uspjeh je zagarantovan. Mislim da češće moramo spominjati ulogu žene u svakoj oblasti, a pogotovo u poljoprivredi. Nisam sigurna da dovoljno dajemo značaja sposobnostima žena, koje su ogromne, kako na poslu, tako i kod kuće, tj. u cjelokupnoj porodici i društvu.
Šta smatrate najvažnijim za uzgoj kvalitetnih mliječnih grla i uspješnu proizvodnju mlijeka, s obzirom na izazove s kojima se farmeri danas suočavaju?
Za nas je najvažnije stalno ulaganje i unapređenje proizvodnje. Ove godine smo uvezli 19 steonih junica iz Češke jer želimo povećati količinu mlijeka. Pokrenuli smo izgradnju nove farme za 50 grla po evropskim standardima. Počeli smo sami, bez ičije pomoći. Nadamo se da će Kanton, Općina, ali i Federacija prepoznati naš trud na vrijeme i pomoći nam da što prije izgradimo novi objekat i proširimo kapacitete proizvodnje mlijeka.
Kao dugogodišnja kooperantica kompanije Lactalis u BiH, kako biste opisali tu saradnju i koliko Vam znači sigurnost otkupa i podrška velikog partnera?
Saradnja s kompanijom Lactalis za mene predstavlja izuzetno vrijedan i stabilan poslovni odnos. Kao dugogodišnja kooperantica, mogu reći da je pouzdanost otkupa i profesionalna komunikacija ono što ovu saradnju čini posebnom. Uvijek se osjećam sigurno znajući da iza mene stoji veliki partner koji razumije potrebe proizvođača i koji kontinuirano ulaže u razvoj sektora. Takva podrška daje dodatnu motivaciju da nastavimo s unapređenjem proizvodnje i ostvarivanjem dugoročnih ciljeva.
U poljoprivredi je važna međusobna podrška i razmjena iskustava među ženama. Da li smatrate da bi više međusobnog povezivanja i zajedničkog djelovanja moglo dodatno ojačati položaj žena na selu?
Veoma je važno da se žene u poljoprivredi češće povezuju i dijele iskustva. Takva podrška ne samo da osnažuje pojedinke, nego doprinosi i jačanju uloge žene u društvu. Sigurna sam da bi više zajedničkog djelovanja dodatno ojačalo položaj žena na selu.
Šta za Vas znači snaga žene na selu – u poslu, porodici i zajednici? Koja je Vaša poruka ženama koje možda još nisu skupile hrabrosti da zakorače u svijet poljoprivrede?
Snaga žene na selu znači sposobnost da se istovremeno vodi posao, brine o porodici i doprinosi zajednici. Uz međusobnu podršku i koordinaciju, uspjeh je neizbježan.
Želim poručiti ženama da je posao u poljoprivredi težak, ali ujedno pruža mogućnost lijepe zarade i napredovanja. Sa dovoljno volje, podrške i znanja, svaka žena može uspjeti i učiniti razliku, kako za sebe, tako i za zajednicu.
