Na današnji dan 1942. godine izveden je legendarni Igmanski marš, jedan od najpoznatijih i najslavnijih pohoda iz perioda Narodnooslobodilačke borbe u našoj regiji i jedinstvena operacija te vrste u svijetu.
Naime, krajem januara 1942. godine, poslije okršaja na Pjenovcu i na Bijelim vodama, Prva proleterska brigada se na Romaniji našla opkoljena jakim njemačkim snagama. Štab Prve proleterske brigade održao je savjetovanje u selu Sirijevićima. Trenutna situacija ocijenjena je kao vrlo nepovoljna po brigadu: ofanziva neprijatelja s više strana; naglo osipanje domaćih ustaničkih snaga; brigada je ostala u planini zametena snijegom do pojasa. Donesena je odluka o izvršenju opasnog, ali jedino mogućeg pokreta. Trebalo je proći pored Sarajeva, preko Igmana, prema oslobođenoj Foči.
Minus 32 stepena C
Na marš je krenula kolona od 500 boraca, i to 25. januara. Prelaz preko Igmana izveden je noću između 27. i 28. januara, pri temperaturi minus 32 Celzijusova stepena, po dubokom snijegu. Četrdeset teško promrzlih boraca nakon marša prebačeno je na liječenje u Foču, gdje su podnijeli nadljudske bolove amputiranja promrzlih dijelova tijela bez narkoze.
Grupa spomenika posvećenih Igmanskom maršu u Sarajevu proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a sastoji se od deset spomen-obilježja: Spomen-piramida na Velikom polju, planina Igman, općina Trnovo; Spomenik na Velikom polju, planina Igman, općina Hadžići; Spomen-kosturnica na Brezovači, planina Igman, općina Hadžići; Spomen-obelisk na Brezovači, planina Igman, općina Hadžići; Spomen-obelisk na Velikom polju, planina Igman, općina Hadžići; Spomen-obelisk u Osjeku, općina Ilidža; Spomen-ploča Gubavac, općina Ilidža; Spomenik na Vrelu Bosne, općina Ilidža; Spomenik na mostu u Reljevu, općina Novi Grad; Spomen-obilježje Igmanskom maršu u Vogošći.
O ovom legendarnom maršu snimljen je i film “Igmanski marš”, 1983. godine, u režiji Zdravka Šotre.
