Iako kampanja za predstojeće opće izbore u Bosni i Hercegovini još nije zvanično počela, u javnom i digitalnom prostoru već je primjetan porast govora mržnje, uvreda i dezinformacija, kao i sve veći broj anonimnih internet portala koji djeluju bez osnovnih podataka o uredništvu i vlasništvu.
Predstavnici institucija i medijskih tijela upozoravaju da takvi portali često služe za političke manipulacije, targetiranje pojedinaca i širenje netačnih ili zapaljivih sadržaja, posebno u osjetljivim izbornim periodima. Građani, u takvim slučajevima, nemaju kome uputiti žalbu jer iza mnogih objava ne stoji jasno imenovana odgovorna osoba.
Prema podacima Vijeća za štampu i online medije u BiH, u zemlji djeluje gotovo 500 informativnih web portala, ali manje od polovine ispunjava osnovne kriterije transparentnosti. Ovakvo stanje ozbiljno narušava povjerenje javnosti u medije i demokratske procese.
Sagovornici upozoravaju da sloboda izražavanja ne podrazumijeva slobodu širenja mržnje i lažnih informacija, te da je nužno jačati odgovornost u digitalnom prostoru – kako kroz samoregulaciju medija, tako i kroz institucionalne mehanizme, uz puno poštivanje slobode medija.
Posebno se naglašava potreba za većom medijskom pismenošću građana, kako bi publika mogla prepoznati nepouzdane i anonimne izvore, te razlikovati profesionalno novinarstvo od politički motivisanih sadržaja.
Borba protiv govora mržnje i „divljih portala“, poručuju, zahtijeva zajednički angažman institucija, medija i građana, kako bi digitalni prostor ostao mjesto informisanja, a ne zastrašivanja i podjela.
