Rast prekršajnih naloga i kazni: potreba za uravnoteženijim pristupom sigurnosti
Prema dostupnim podacima, Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo je u 2025. godini izdalo ukupno 4.940 prekršajnih naloga, što je za 169 više u odnosu na 2024. godinu, kada je izdato 4.771 nalog. To predstavlja povećanje od 3,54 posto.
Istovremeno, znatno je porastao i ukupni iznos izrečenih novčanih kazni – sa 4.748.916 KM u 2024. godini na 6.350.540 KM u 2025. godini. Riječ je o povećanju od čak 1.601.624 KM, odnosno 33,73 posto.
Iako je važno da se zakon poštuje i da institucije rade svoj posao, ovi podaci otvaraju pitanje balansa između represije i stvarne sigurnosti građana. Posebno u vremenu kada se veliki dio stanovništva suočava s rastom troškova života, inflacijom i ekonomskom nesigurnošću, povećan pritisak kroz novčane kazne najviše pogađa one s najnižim primanjima.
Građani sve češće imaju dojam da je prisustvo policije najvidljivije u saobraćaju, dok se u drugim segmentima sigurnosti – poput borbe protiv kriminala, vandalizma, nasilja ili narušavanja javnog reda i mira – rezultati znatno rjeđe osjećaju u svakodnevnom životu.
Zbog toga se s pravom postavlja pitanje: da li je cilj prvenstveno punjenje budžeta ili unapređenje ukupne sigurnosti i kvaliteta života građana? Očekivanja javnosti su jasna – policija treba biti partner građanima, a ne teret koji se najviše osjeti na leđima socijalno najugroženijih.
U tom smislu, potrebno je razmotriti uravnoteženiji pristup, u kojem će prevencija, prisutnost na terenu i rješavanje stvarnih sigurnosnih problema imati jednaku, ako ne i veću važnost od represivnih mjera.
