Upotreba mobilnih telefona u školama posljednjih godina postala je jedno od važnijih pitanja u odgojno-obrazovnim sistemima širom Evrope, između modela potpunih zabrana i kontrolisane, pedagoški usmjerene upotrebe tehnologije u nastavi.
Vlada Kantona Sarajevo, na današnjoj sjednici, usvojila je Informaciju sa stručnim mišljenjem o upotrebi mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama, dokument koji je pripremljen na osnovu analize i preporuka Javne ustanove Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo. Time je otvoren proces sistemskog i pedagoški utemeljenog uređivanja te oblasti u školama.
Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo zatražilo je izradu stručnog mišljenja kako bi se pitanje upotrebe mobilnih telefona sagledalo kroz utjecaj na koncentraciju učenika, sigurnost u digitalnom okruženju, mentalno zdravlje, ali i obrazovni potencijal savremenih tehnologija.
Analiza Instituta obuhvatila je 84 osnovne i srednje škole u Kantonu Sarajevo, kao i komparativni pregled prakse u zemljama regiona i Evrope. Rezultati pokazuju da je ta oblast već uređena u velikom broju škola. Više od 87 posto škola ima pravila o upotrebi mobilnih telefona, u Kućnom redu ili pravilima škole.
Podaci ukazuju na različite modele primjene. U 44 posto škola mobilni telefoni dozvoljeni su isključivo u nastavne svrhe, dok je u 39,3 posto škola njihova upotreba dozvoljena tokom odmora ili prije i poslije nastave. Potpunu zabranu primjenjuje oko 13 posto škola. Istovremeno, gotovo polovina škola bilježi poboljšanje opće klime i uslova za učenje (48,8%), povećanje pažnje i koncentracije učenika (46,3%) te veću socijalnu interakciju među učenicima (31,3%). Istovremeno, većina škola zadržava fleksibilnost u pogledu izuzetaka, posebno u nastavne svrhe (66,3%), hitne situacije (61,3%) i zdravstvene razloge (73,8%), što potvrđuje humanocentrični i inkluzivni pristup.
Komparativna analiza pokazuje da u Evropi ne postoji jedinstven model regulisanja te oblasti. Dok neke države uvode zakonske zabrane, druge se oslanjaju na preporuke i autonomiju škola, uz pristup u kojem obrazovne vlasti postavljaju okvir, a škole kroz vlastite akte uređuju konkretna pravila u saradnji s roditeljima i učenicima.
Resorna ministrica Naida Hota-Muminović ističe da je cilj pronaći ravnotežu između zaštite učenika i savremenih obrazovnih potreba.
“Škola mora ostati prostor rasta, učenja i komunikacije među učenicima. Istovremeno, živimo u digitalnom vremenu i tehnologiju ne možemo posmatrati samo kao problem, nego i kao obrazovni alat. Razumijemo i roditelje kad kažu da im je sve teže postavljati granice u roditeljstvu, jer je vršnjački pritisak iznimno velik. Zato je naš pristup da školama damo jasan okvir i stručnu podršku, ali i da im ostavimo dovoljno prostora da, zajedno s roditeljima i učenicima, uređuju pravila koja odgovaraju njihovom okruženju, kako školskom tako i vanškolskom”, poručila je ministrica Hota-Muminović.
Na osnovu preporuka Instituta pripremljen je i šestomjesečni plan aktivnosti koji predviđa fazni pristup tom pitanju. Proces uključuje prezentaciju nalaza školama, rad s direktorima i nastavnicima, uključivanje vijeća roditelja i vijeća učenika te kontinuiranu evaluaciju i preporuke za unaprjeđenje obrazovnih politika.
“Na taj način pitanje upotrebe mobilnih telefona u školama tretira se kao pedagoško i razvojno pitanje s ciljem jačanja digitalne kulture, odgovorne upotrebe tehnologije i kvalitetnog školskog okruženja”, navode iz Službe za protokol i press KS.
