Povodom 22. aprila – Dana planete Zemlje, redakcija portala IlijašNet razgovarala je s prof. dr. sci. Mirzetom Kašić-Lelo, biologinjom, profesoricom i vijećnicom u Općinskom vijeću Ilijaš, o stanju okoliša, izazovima savremenog društva i ulozi lokalne zajednice u zaštiti prirode.
Dan planete Zemlje danas se obilježava u više od 190 zemalja širom svijeta s ciljem podizanja svijesti o globalnim ekološkim problemima i pronalaska održivih rješenja. Ovogodišnji slogan „Naša moć, naša planeta“ stavlja fokus na obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena.
Govoreći za IlijašNet, profesorica Kašić-Lelo ukazuje na niz ozbiljnih prijetnji – od zagađenja zraka i voda, preko neadekvatnog upravljanja otpadom, do globalnih izazova koji dodatno opterećuju životnu sredinu.
„Zagađenje zraka ostaje jedan od najvećih problema, kako na nivou Bosne i Hercegovine, tako i na lokalnom nivou. Industrija i način zagrijavanja domaćinstava imaju značajan utjecaj, zbog čega je neophodno raditi na energetskoj efikasnosti i promjeni navika građana“, ističe Kašić-Lelo.
Kao upozorenje, podsjeća na historijski primjer Londona iz 1952. godine, kada je veliki smog, uzrokovan kombinacijom industrijskog zagađenja i nepovoljnih vremenskih uslova, odnio hiljade života. Takvi događaji, kako naglašava, trebaju biti trajna opomena i današnjim generacijama.
Posebnu vrijednost njenog djelovanja predstavlja dugogodišnji kontinuirani rad na polju ekologije, kako kroz obrazovni sistem, tako i kroz društveni i javni angažman. Kroz svoj profesionalni i javni rad, dr. sci. Kašić-Lelo aktivno doprinosi jačanju svijesti o značaju očuvanja prirode, ali i pokretanju konkretnih inicijativa koje imaju za cilj unapređenje stanja okoliša u lokalnoj zajednici.
Uprkos naporima, ističe da brojni projekti zaštite okoliša često ostaju kratkoročni, bez potrebnog kontinuiteta.
„Veliki broj aktivnosti zavisi od projektnih sredstava, a nakon njihovog završetka izostaje nastavak. Bez sistemskog pristupa i dugoročnog planiranja teško je očekivati trajne promjene“, naglašava profesorica.
Kao jedan od ključnih segmenata izdvaja obrazovanje i rad s mladima, ističući da se ekološka svijest mora graditi od najranije dobi – u porodici i kroz škole. Mladi, kako navodi, pokazuju sve veći interes za zaštitu okoliša, ali im je potrebna dodatna podrška i motivacija.
Pozitivan primjer dolazi iz JU SŠC „Nedžad Ibrišimović“, gdje je u periodu od 14. do 21. aprila realizirana akcija prikupljanja plastike, stakla i metala za reciklažu, uz izbor „Eko odjeljenja godine“. Kao rezultat tog rada nastao je i sto od recikliranih auto-guma, koji će biti predstavljen na centralnom obilježavanju Dana planete Zemlje u Sarajevu.
Profesorica Kašić-Lelo posebno upozorava i na stanje vodnih resursa, naglašavajući da Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim prirodnim bogatstvima, ali da njihovo upravljanje nije na zadovoljavajućem nivou.
„Problemi poput bespravne gradnje, nepoštivanja zaštitnih zona uz rijeke, neadekvatne kanalizacione infrastrukture i industrijskog zagađenja direktno ugrožavaju kvalitet voda i cjelokupan ekosistem“, navodi ona.
Na kraju, poručuje da Dan planete Zemlje ne smije ostati samo simboličan datum, već trajni podsjetnik na odgovornost svih.
„Očuvanje okoliša počinje od pojedinca. Svaki odgovoran postupak ima značaj, a samo zajedničkim djelovanjem možemo osigurati zdraviju i sigurniju budućnost“, zaključila je dr. sci. Mirzeta Kašić-Lelo u razgovoru za IlijašNet.
Njeno dugogodišnje zalaganje i kontinuiran rad na polju ekologije predstavljaju vrijedan doprinos lokalnoj zajednici i primjer kako stručnost i društvena odgovornost mogu ići ruku pod ruku u borbi za očuvanje prirode.
