Dostojanstvenom memorijalnom šetnjom i centralnim programom na Trgu Alije Izetbegovića, u Ilijašu je održan memorijalni program „Krik iz zemlje“, posvećen obilježavanju 11. jula – Dana sjećanja na genocid u Srebrenici.
Brojni građani okupili su se kako bi odali počast žrtvama i još jednom poslali poruku da istina i kultura sjećanja ne smiju biti zaboravljeni.
Program je započeo okupljanjem ispred zgrade Općine Ilijaš, odakle je krenula memorijalna šetnja gradskim šetalištem.
U posebno dirljivoj atmosferi učesnici su, uz autentične audio snimke ratnog izvještavanja o događajima iz jula 1995. godine i učenje ilahija članova hora Preporod, prošli trasom koja je bila pretvorena u prostor sjećanja. Fotografije masovnih grobnica, ispisana imena žrtava i zemlja postavljena duž šetališta svjedočili su o razmjerama genocida.
Centralni memorijalni program održan je na Trgu Alije Izetbegovića, gdje je ilijaška kocka bila tematizirana povodom obilježavanja 11. jula. Na njenom vrhu bio je postavljen srebrenički cvijet – simbol sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, mira i opomene da se ovakav zločin nikada i nikome ne ponovi.
Govoreći o iskustvu preživjelih, Nedis Dautbašić, preživjeli Srebreničanin koji je u genocidu izgubio oca, istakao je da se bol i gubitak ne mogu u potpunosti prenijeti onome ko ih nije proživio.
„Ja lično mislim da ne možete u potpunosti objasniti nekome ko nije preživio. Možete objasniti činjenice i može vas razumjeti, ali ne možete objasniti misli koje se vrte u glavi. Ne možete objasniti noć nakon što majka ode da traži oca. Jedne prilike stigla je informacija da je babo u bolnici u Tuzli, ranjen. Ne možete objasniti osjećaj kada sam vidio majku kako se vraća iz Tuzle i shvatio da to nije moj otac.“
Dodao je da, uprkos svemu, pronalazak i ukop posmrtnih ostataka donosi barem dio mira porodicama koje su godinama čekale odgovor.
„Nedostaje vam blizina i toplina. Danas, kada znam gdje je ukopan barem dio te topline, osjećam.“
Prisutnima se obratio i Amor Mašović, nekadašnji direktor Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji je govorio o razmjerama genocida, masovnim grobnicama i dugogodišnjoj borbi za pronalazak nestalih osoba.
Tokom programa emitovan je i audiozapis jednog od preživjelih svjedoka genocida, a prisutni su imali priliku čuti poruke o važnosti očuvanja kulture sjećanja.
Odgovarajući na pitanje šta za njega predstavlja „Krik iz zemlje“ i šta ga je tokom dugogodišnjeg rada najviše pogodilo kao čovjeka i profesionalca, Amor Mašović prisjetio se potresne priče o najmlađoj žrtvi ukopanoj u Memorijalnom centru Potočari.
„Kada sam mislio da su moje oči vidjele sve što su vidjele, da su moje ruke dotakle sve što su mogle dotaći i da sam svakim svojim čulom obuhvatio svaku tragediju bosanskog naroda – prevario sam se. I tako iznova i iznova. I tako do Fatime, koja je na ovom svijetu provela svega nekoliko trenutaka. Holandski vojnik spustio ju je u plastičnoj vreći u mezarje u Potočarima. U početku se smatralo da je to bio necivilizacijski čin, ali se kasnije ispostavilo da upravo ta plastična vreća nije istruhnula i sačuvala je cijeli skelet male Fatime.“
Za Nedisa Dautbašića obilježavanja poput ovog predstavljaju jedini način da istina bude sačuvana za buduće generacije.
„Krik iz zemlje predstavlja glas mog babe, glas koji živi u meni. To je glas čovjeka kojem je život oduzet na svirep način. Obdukcija je pokazala da je strijeljan. U mezaru u Potočarima mom babi nedostaje glava. To za mene predstavlja amanet da pričam o njemu i da čuvam sjećanje na njega i sve ostale.“
U tim riječima sažeta je i poruka cijelog memorijalnog programa – da sjećanje nije samo pogled prema prošlosti, nego trajna obaveza prema žrtvama, njihovim porodicama i generacijama koje dolaze.
Projekat „Krik iz zemlje“ realizovali su članovi Asocijacije mladih Stranke demokratske akcije, predvođeni Amelom Habibović, koordinatoricom projekta i idejnom tvorkinjom projekta. U realizaciji programa učestvovao je i veliki broj volontera, koji su svojim angažmanom i predanim radom dali značajan doprinos uspješnoj organizaciji ovog memorijalnog programa.
