Direktne strane investicije u Bosni i Hercegovini treću godinu zaredom bilježe pad. Nakon 2023. godine, kada su ulaganja iznosila dvije milijarde KM, uslijedio je kontinuiran pad. U 2024. godini investicije su iznosile 1,76 milijardi, dok su prošle godine pale na 1,41 milijardu KM. Prognoze za naredni period također nisu optimistične.
Najveći priliv stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu dolazi iz Njemačke, Srbije i Austrije, a na ove tri zemlje odnosi se gotovo 60 posto ukupnih ulaganja. Posmatrano prema sektorima, najviše investicija realizovano je u oblasti finansijskih uslužnih djelatnosti, te trgovini na veliko i malo.
Iako BiH ima niz prednosti, poput dobre geografske pozicije, kvalitetne radne snage i relativno povoljne poreske politike, strani investitori je sve češće zaobilaze. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da BiH ima potencijal da bude veoma dobra investicijska destinacija, ali da politička nesloga taj potencijal ozbiljno ograničava.
„Mi smo jako dobra lokacija, samo kada bi imali barem malo sloge među političkim strankama koje su na vlasti i koje se ne bi bavile svojim političkim borbama za pozicije, fotelje i prinadležnosti, već kada bi se bavili otvaranjem uslova ili stvaranjem uslova za nove investitore“, kaže Pavlović.
Politička nestabilnost nije jedina prepreka. Investitore dodatno odvraćaju problemi poput statusa BiH na međunarodnim finansijskim i sigurnosnim listama, neispunjavanja uslova za povlačenje sredstava iz Plana rasta Evropske unije, ali i izostanka imenovanja glavnog pregovarača sa EU.
Poseban problem predstavlja nepredvidivost troškova poslovanja, posebno zbog odluka entitetskih vlada o minimalnoj plaći i doprinosima. Ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava da je za investitore veliki problem kada ne mogu unaprijed znati koliki će biti njihovi troškovi.
„Imali smo situaciju da vlade, posebno u Federaciji BiH, potpuno neurotično postupaju kada je riječ o određivanju troškova poslovanja, odnosno minimalne plaće, doprinosa na plaće, na način da bukvalno poslodavci nisu znali do uoči Nove godine kako će sljedeće godine obračunavati plaće, kolika će plaća biti minimalna, koliko će se obračunavati doprinosa“, navodi Gavran.
Dodatni problem je i demografska slika. Zbog negativnog prirodnog priraštaja i odlaska mladih, Bosna i Hercegovina postaje sve starije društvo, što dugoročno povećava pritisak na penzioni i zdravstveni sistem, ali i smanjuje raspoloživu radnu snagu.
Demograf Aleksandar Čavić smatra da bez promjene negativnih demografskih trendova nema ni ozbiljnog prostora za povećanje atraktivnosti BiH za domaće i strane investitore.
„Dok budemo imali negativne demografske pokazatelje, jednostavno nije za očekivati, a ja ne vidim u godinama i decenijama koje su pred nama, imajući u vidu da se ništa na strateškom planu na tom polju ne dešava, ne vidim u narednim godinama i decenijama uopšte prostor da naš prostor učinimo atraktivnijim za domaće i strane investitore“, upozorava Čavić.
Zbog pada stranih ulaganja sve značajnija postaju ulaganja domaćih privrednika. Njihove investicije i reinvestiranje u razvoj poslovanja mogu biti važan oslonac budućem privrednom rastu.
Predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić smatra da bi upravo domaće kompanije mogle biti veza između stranih investitora i bh. tržišta. „U nekim našim kontaktima sa potencijalnim stranim investitorima uvijek kažemo da je najbolji put konekcija sa nekom domaćom kompanijom, dobro etabliranom, koja već dobro funkcioniše u globalnim lancima snabdijevanja. Da zajednički s tom kompanijom mogu praviti zajednički projekat, novu priču, novu kompaniju, koja se neće osvrtati na takve izjave o Bosni i Hercegovini kao zemlji nad kojom stalno lebdi neka kriza“, kaže Jašarspahić.
Zaključno sa 2025. godinom, ukupne direktne strane investicije u Bosni i Hercegovini iznosile su 22,16 milijardi KM. Rekordna je bila 2007. godina, kada su zahvaljujući privatizaciji velikih državnih preduzeća strana ulaganja iznosila 2,6 milijardi KM.
Podaci posljednjih godina, međutim, pokazuju jasan pad priliva novog stranog kapitala, dok politička neizvjesnost, nepredvidivi troškovi poslovanja i negativni demografski trendovi dodatno otežavaju stvaranje povoljnijeg ambijenta za investicije.
