Bosna i Hercegovina, odnosno njena javna uprava, na sve načine se trudi otežati život mladim ljudima, zbog čega i ne treba čuditi nepovjerenje koje imaju prema institucijama.
U upornoj težnji za zadovoljavanjem forme dolazi se do apsurda koji je posebno vidljiv kod prijavljivanja na javne konkurse, gdje se od ljudi rođenih nekoliko godina prije ili poslije rata traži izjava da nisu pod optužnicom Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu.
„Rođen sam 1987. godine, a kada je rat završio imao sam nepunih osam godina. Bez obzira na to, prilikom prijave na konkurs Uprave za indirektno oporezivanje BiH prije nekoliko mjeseci morao sam pisati izjavu da se na mene ne odnosi član IX. stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno da nisam pod optužnicom Haškog suda, što je, blago rečeno, smiješno“, svjedoči za Capital jedan Sarajlija.
Još zanimljiviju situaciju imao je i diplomirani inženjer građevinarstva koji je prošlog mjeseca pripremao dokumentaciju za konkurs za prijem pripravnika u Gradsku upravu u Banjoj Luci.
„Ja sam 2001. godište, dakle nisam rođen ni u stoljeću ni u mileniju kada se rat odigrao, a morao sam pisati izjavu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću da me sud ne progoni za nešto što se dogodilo prije nego što sam se rodio“, kaže ovaj Banjalučanin.
Advokat Vladimir Dragičević kaže da su ovi zahtjevi besmisleni. Pojašnjava da prema domaćem krivičnom zakonodavstvu dijete koje u vrijeme počinjenja djela nije navršilo 14 godina ne može biti krivično odgovorno.
„Tokom rata u BiH, od 1992. do 1995. godine, osobe rođene devedesetih bile su daleko ispod te granice ili još nisu bile rođene. Po domaćem pravu nisu mogle biti krivično odgovorne za zločine iz tog perioda. Zahtijevati da zbog toga danas pribavljaju posebne izjave i ovjere nema razumnu svrhu“, smatra on.
Po njegovoj ocjeni, propisi moraju pratiti stvarnost pa je stoga potrebno da zakonodavci uklone nepotrebne obaveze dokazivanja.
„Mladi koji traže posao zaslužuju jasne i razumne uslove, umjesto gubljenja vremena i novca na dokazivanje očiglednog“, zaključuje Dragičević.
U Agenciji za javnu upravu Republike Srpske kažu da je ovaj uslov definisan Pravilnikom o jedinstvenim pravilima i proceduri javne konkurencije za zapošljavanje državnih službenika.
Međutim, i sami su svjesni da je ova izjava nepotrebna, zbog čega najavljuju promjene.
„U toku su pripreme i dopune navedenog Pravilnika, u okviru kojih će se razmotriti i sadržaj i oblik obrasca prijave. Saglasnost na prijedlog pravilnika Agencije daje Vlada Republike Srpske“, poručili su kratko.
Kada će se to dogoditi na nivou BiH, nisu uspjeli saznati jer im u Agenciji za državnu službu BiH ni nakon mjesec dana nisu odgovorili na upit.
