Elvir Čutura iz Ilijaša, nakon 15 godina rada u industriji, profesionalno se posvetio pčelarstvu, porodičnoj tradiciji kojom se bavi od djetinjstva. Danas razvija vlastiti višematični sistem pčelarenja (VMP), a kroz stručne knjige i naučne radove nastoji unaprijediti znanje o pčelinjim zajednicama.
Čutura je pčelarstvo izabrao kao svoj životni poziv nakon što je u 39. godini doživio infarkt miokarda. Znanje koje je godinama sticao uz oca Veliju nastavio je nadograđivati praktičnim radom i istraživanjima.
Posebnost njegovog rada je VMP sistem, koji podrazumijeva korištenje više funkcionalnih matica u jednoj košnici. Čutura smatra da bi ovakav pristup mogao pomoći pčelarima u suočavanju s izazovima koje donose klimatske promjene, smanjena dostupnost nektara i polena te kraći periodi pogodni za prikupljanje hrane.
Pored metode usmjerene na ostvarivanje prinosa, njegov sistem obuhvata i uzgoj mladih matica s ciljem očuvanja kvalitetnog genetskog materijala.
Značajan dio Čuturinog istraživačkog rada odnosi se na selekciju pčela. Nakon 12 godina rada razvio je liniju koju je nazvao VMP Ilijašanka, prema mjestu u kojem živi. Kao njene važne osobine ističe mirnoću i prilagođenost lokalnim uslovima, što je posebno značajno za pčelarenje u naseljenim područjima.
U saradnji s prof. dr. Suvadom Lelom i Emirom Memiševićem učestvovao je u istraživanju morfometrijskih karakteristika pčela, koje je obuhvatilo uzorke iz 60 košnica na dva pčelinjaka, odnosno ukupno 1.800 jedinki.
Prema rezultatima koje navodi, analizirane karakteristike odgovaraju kranjskoj pčeli (*Apis mellifera carnica*), a istraživanja predstavljaju doprinos boljem razumijevanju i očuvanju domaćeg genetskog materijala.
Čutura je, zajedno s drugim istraživačima, radio i na proučavanju mogućnosti procjene stanja pčelinjih zajednica bez otvaranja košnica. Istraživanje je obuhvatilo 240 zajednica, a rezultati su objavljeni u stručnom časopisu.
Posebno se bavi i problemom nedostatka polena, koji može ugroziti razvoj i opstanak pčela. U svojim istraživanjima razmatrao je mogućnosti dodatne proteinske prihrane, uključujući prilagođenu primjenu mlijeka. O ovoj temi pripremio je i naučni rad najavljen za predstavljanje na međunarodnom naučnom skupu INSAM u Tuzli.
Prema njegovoj procjeni, klimatske promjene, pesticidi, paraziti i nedostatak hrane predstavljaju ozbiljne prijetnje pčelinjim zajednicama.
Pored praktičnog rada, Čutura se bavi pisanjem stručne literature. Kako navodi, iza sebe ima dvadesetak naučnih radova i 17 knjiga, od kojih je 14 objavljeno.
Smatra da se od profesionalnog pčelarstva može pristojno živjeti, ali da uspjeh zahtijeva dobro planiranje, kontinuirano obrazovanje i prilagođavanje tržišnim i prirodnim uslovima.
Početnicima savjetuje da nabave pčelinje zajednice, pronađu iskusnog mentora i posvete dovoljno vremena učenju, jer se, kako ističe, ozbiljno znanje u pčelarstvu stiče godinama rada i iskustva.
