29. septembar: Svjetski dan srca
Svjetski dan srca se svake godine obilježava 29. septembra, a ove godine se odvija pod sloganom „Aktivan pristup može da spasi živote“. Pokrenula ga Svjetska kardiološka federacija, ciljem informisanja ljudi širom svijeta o kardiovaskularnim bolestima (KVB).
Kardiovaskularne bolesti (KVB) ili bolesti srca i krvnih žila ubica su broj jedan u svijetu. Zajedno, stanja koja utječu na srce ili krvne žile – poput srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca – svake godine ubiju više od 20,5 miliona ljudi. Većina tih smrti dogodi se u zemljama s niskim i srednjim prihodima. 80 % preuranjenih smrti od kardiovaskularnih bolesti može se spriječiti.
Uvođenjem malih promjena u naš stil života – šta jedemo i pijemo, koliko vježbamo i kako se nosimo sa stresom – možemo bolje upravljati zdravljem srca i pobijediti KVB.
Kardiovaskularne bolesti su skupina bolesti koje zahvaćaju srce ili krvne žile (vene i arterije). Više ljudi u svijetu umre od kardiovaskularnih bolesti nego od bilo kojeg drugog uzroka. Od tih smrti, 85% je uzrokovano koronarnim bolestima srca (npr. srčanim udarima) i cerebrovaskularnim bolestima (npr. moždanim udarima) i uglavnom pogađa zemlje s niskim i srednjim prihodima.
BRIGA O SRCU POČINJE RAZUMIJEVANJEM RIZIKA!
Mnogi su faktori rizika povezani s koronarnom bolesti srca i moždanim udarom. Neki se faktori, poput dobi, spola i porodične anamneze ne mogu promijeniti, dok su drugi promjenljivi, poput tjelesne aktivnosti, prehrane, pušenje ili konzumacije alkohola. Ako imate neki od faktora rizika nećete nužno razviti kardiovaskularnu bolest, no što više rizičnih faktora imate veća je i vjerovatnoća razvoja kardiovaskularnih bolesti. Zbog toga je važno poznavati ove rizike i na vrijeme ih ukloniti ili smanjiti.
HOLESTEROL
Naša jetra proizvodi holesterol koji je neophodan za proizvodnju hormona i spojeva koji su potrebni našem tijelu. Kako se holesterol u hrani povećava, višak može uzrokovati sužavanje arterija i blokiranje protoka krvi, što dovodi do koronarnih i drugih bolesti. Povišeni holesterol uzrokuje 2.6 miliona smrti (4,5% od ukupnog broja) i povezan je sa srčanim bolestima i moždanim udarom. Kada se holesterol nakuplja u našim arterijama nastaje holesterolski plak. Holesterol se sastoji od lipoproteina visoke gustoće (HDL) i lipoproteina niske gustoće (LDL), a omjer dobrog prema lošem važan je za nastanak bolesti srca, dijabetes i moždani udar.
Sve smjernice ukazuju na potrebu za održavanjem zdrave tjelesne težine, integraciju tjelovježbe u naš stil života i prestanak pušenja kao neke od ključnih koraka za ograničavanje utjecajaneuravnoteženog holesterola. Naše prehrambene navike direktno su povezane s rizikom od srčanih bolesti. Lijekovi mogu pomoći u kontroli viška holesterola i njegovih potencijalno štetnih učinaka.
Način života i genetika također igraju ulogu pa je informiranje o faktorima rizika važan prvi korak.
ŠEĆERNA BOLEST
Šećerna bolest (dijabetes) je velika globalna prijetnja zdravlju. Ljudi koji žive sa šećernom bolesti imaju dvostruko veću vjerovatnoću da će razviti i umrijeti od kardiovaskularnih bolesti. Šećerna bolest je velika globalna prijetnja zdravlju, pogađa 1 od 11 odraslih tj. 425 miliona ljudi s predviđanjem da će ukupna brojka porasti na 629 milijuna do 2045. godine. Šećerna bolest tipa 2 čini približno 90% svih ljudi s dijabetesom. Svi oni koji žive sa šećernom bolesti izloženi su povećanom riziku od KVB, zbog čega je prevencija nastanka KVB glavni prioritet.Šećerna bolest može oštetiti vaše krvne žile i živce. Osobe sa šećernom bolesti tipa 2 također mogu imati visok krvni pritisak, visok holesterol ili prekomjernu tjelesnu težinu. To povećava šanse za dobivanje bolesti srca. Što duže živite sa šećernom bolesti, veći je rizik od bolesti srca i moždanog udara. Za odrasle u dobi od 60 godina, šećerna bolest tipa 2 i kardiovaskularna bolest skraćuju životni vijek u prosjeku za 12 godina.
KVB I UPOTREBA DUHANA
U svijetu je više od 1 od 10 kardiovaskularnih smrti uzrokovano pušenjem. Otprilike 1,2 miliona smrtnih slučajeva uzrokovano je izlaganjem pasivnom pušenju. Duhan uzrokuje oko 6 miliona smrti godišnje i predstavlja veliki rizik za razvoj srčanih bolesti – to je također rizik koji se može spriječiti. Otprilike 1,2 miliona smrtnih slučajeva uzrokovano je izlaganjem pasivnom pušenju.
UTICAJ DUHANA
Žene pušači imaju 25% veći rizik od srčanih bolesti nego muškarci pušači. Pušenje je vodeći faktor rizika za nastanak KVB (npr. ishemijska bolest srca koja sužava srčane arterije i cerebrovaskularne bolesti) koji se može spriječiti. Nedužni promatrači također su u opasnosti, gotovo 6 miliona ljudi umre od pušenja ili izloženosti pasivnom pušenju, što čini 6% žena i 12% muškaraca u svijetu svake godine. Pušenje ili žvakanje duhana oštećuje krvne žile, privremeno povećava krvni pritisak i smanjuje toleranciju na tjelesnu aktivnost. Smanjenjem količine kisika koju naša krv može nositi, upotreba duhana povećava rizik od krvnih ugrušaka koji također mogu dovesti do moždanog udara i iznenadne smrti. Rizik od nefatalnog srčanog udara povećava se za 5,6% za svaku popušenu cigaretu, čak i kod samo jedne do dvije cigarete dnevno! Trenutačne i dugoročne koristi od prestanka pušenja uključuju normalizaciju krvnog pritsika i otkucaja srca, uštedu kućanstva i smanjenje pasivnog pušenja za sve, osobito za ranjive skupine – djecu i trudnice. Na primjer, nakon godinu dana, rizik od koronarne bolesti srca je otprilike upola manji od rizika pušača, a nakon 15 godina rizik od koronarne bolesti srca jednak je riziku nepušača.
