Edin Pašić je novi čelnik sarajevskih pčelara: U nezavidnom smo položaju
Foto: M.C. Celić/SUPKS
Savez udruženja pčelara Kantona Sarajevo (SUPKS) ubuduće će voditi Edin Pašić, pčelar iz Vogošće, koji je prošle sedmice izabran za predsjednika uz jednoglasnu podršku kolega iz šest općinskih udruženja koja su registrirana i djeluju na nivou KS. Za predsjednika Skupštine ove pčelarske organizacije reizabran je Mehmed Smajlović iz Ilijaša.
Bio je ovo povod i za razgovor sa novim rukovodiocem Saveza koji je za Agroklub detektirao glavne probleme s kojima se suočavaju sarajevski pčelari. Prema podacima općinskih udruženja, na području sarajevske regije djeluje oko 400 pčelara sa oko 12 hiljada pčelinjih zajednica.
Sarajevski pčelari u nezavidnoj situaciji
Pašić ističe potrebe osnaživanja i ukrupnjavanja pčelarskih organizacija, napominje kako će zastupati interese s ciljem veće edukacije i afirmacije pčelarstva u svakom pogledu, sa znatno većom promocijom, kako bi očuvali i unaprijedili sektor. Naveo je kako su u Kantonu Sarajevo većim dijelom zastupljeni seleći pčelari, koji pčele voze na ispaše, te su imali problem sa propisom koji ih je dovodio u nezavidnu situaciju, a riječ je o inspekcijskim nadzorima.
“Naše pčele su po tom Pravilniku stalno trebale biti tu zbog tih inspekcija koje se provode u svrhu ostvarivanja poticaja. Dali smo sugestije da se to izmijeni, koje su prošle godine uvažene i sada imamo period od avgusta do novembra da su nam pčele tu kako bi inspekcija mogla utvrditi brojčano stanje”, kaže novoizabrani predsjednik SUPKS.
Kada je riječ o novom zakonu o pčelarstvu, koji je u pripremi, mišljenja je da će njegovo provođenje biti problematično, prije svega jer se pčele kroz Zakon o veterinarstvu podrazumijevaju pod stokom. Pašić smatra da bi prvo tu neke odredbe trebalo izmijeniti.
Najveći problem sarajevskih pčelara, kako navodi, je što nisu stacionarni, zbog čega ne mogu ostvarivati poticaje te su u nezavidnoj situaciji u odnosu na svoje kolege u drugim dijelovima FBiH.
“Po zakonu, kroz općinske službe, moraš biti registriran u mjestu prebivališta i svi su registrirani u sarajevskim općinama, ali su pčelinjaci na drugim lokacijama, i tu se javlja veliki problem. Nemaju mogućnost ostvarivanja poticaja što je dodatan problem jer ne povećava se brojno stanje”, navodi naš sagovornik.
Savez je, dodaje, tražio i efektivniji rad veterinarskih službi, odnosno da poboljšaju svoj kapacitet u smislu pčelarskih aktivnosti. “Generalno smo, kroz općinske organizacije, uvidjeli da nemamo neki suport, a veliki je problem sa bolestima, prvenstveno mislimo na američku kugu koja je prisutna svake godine. Svi mi dajemo uzorke na analize, ali veterinari bi trebali da nas obiđu i pogledaju pčelinjake, tu nemamo nekakvu podršku”, ističe Pašić.
Jedan od problema je i starosna struktura. Ističe kako se jako mali broj mladih uključuje u pčelarstvo, a samim time je i opstanak upitan. Više od 70 posto aktivnih pčelara su ljudi u 60-im i 70-im godinama. SUPKS čine udruženja pčelara “Behar” Ilidža, Novo Sarajevo, Hadžići, “Maja” Ilijaš i “Košnica” Vogošća te Društvo pčelara Kantona Sarajevo. – piše Agroklub.ba