Pećina Vjetrenica od danas na Listi UNESCO-a
Pećina Vjetrenica u Bosni i Hercegovini od danas se nalazi na Listi UNESCO-ove svjetske baštine, izglasano je u petak u New Delhiju na 46. Sjednici UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu.
Pećina Vjetrenica se nalazila na listi 27 nominiranih lokacija i stavljena je na UNESCO Listu kulturne i prirodne baštine.
Odbor UNESCO-a za svjetsku baštinu jedan je od dva tijela koja upravljaju Konvencijom za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine. Sastoji se od predstavnika 21 države, izabranih iz 195 država članica Konvencije.
Pećina Vjetrenica, smještena u Dinarskom planinskom lancu, ističe se svojom izvanrednom bioraznolikošću i endemičnošću.
Dom i čovječje ribice: Vjetrenica bilježi rekordnu posjećenost, za razliku od mnogih cijene nisu dizali
Poznata još od antike, ova dobro očuvana predstavnica krškog reljefa jedan je od najvažnijih svjetskih žarišta bioraznolikosti za faunu koja živi u pećinama, posebno podzemnu vodenu faunu.
Dom je brojnim globalno ugroženim vrstama kičmenjaka i jedinom podzemnom cjevastom crvu na svijetu, kao i raznovrsnim biljnim vrstama endemskim za Balkan. Ona je dom i čovječje ribice.
Osim toga, nekoliko vrsta pronađenih u pećini Vjetrenica su tercijarni i pretercijarni relikti, što znači da se mnogi od njih mogu smatrati živim fosilima čiji su najbliži srodnici izumrli davno.
– Ovo je historijski trenutak za BiH i kruna dugogodišnjih napora svih koji su prepoznali univerzalnu vrijednost ovog dragulja – saopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.
Ovom odlukom UNESCO-a, navode, Vjetrenica je postala prvi samostalni prirodni fenomen iz Bosne i Hercegovine koji je uvršten na svjetski popis zaštićenih spomenika.
– Vjetrenica je najveća i najpoznatija špilja u Bosni i Hercegovini, bogata speleološkim, arheološkim i biološkim značajem. Njeni jedinstveni podzemni ekosistemi, nevjerovatne geološke formacije i bogatstvo endemskih vrsta čine je neprocjenjivim prirodnim staništem i inspiracijom za mnoge naučnike i istraživače. Ovo priznanje donosi sa sobom i odgovornost. Naša obaveza je da nastavimo raditi na očuvanju i zaštiti Vjetrenice, te da osiguramo održivi razvoj i promociju ovog jedinstvenog prirodnog spomenika – izjavila je ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak.
Dodala je da će ovo doprinijeti i razvoju turizma i lokalne zajednice.
Zaštita Vjetrenice ima dugu historiju koja seže od 1952. godine kada je prvi put proglašena spomenikom prirode. O Vjetrenici brine Javno preduzeće Vjetrenica Ravno koje je osnovala Općina Ravno 2005. godine.
Od 1972. godine, kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, do danas je na UNESCO-ovu listu svjetske baštine upisano ukupno 936 dobara (725 kulturnih, 183 prirodnih i 28 mješovitih).
Upisana dobra iz Bosne i Hercegovine su most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i područje Starog mosta starog grada Mostara.
Na popisu Svjetske baštine UNESCO-a od 2016. godine nalaze se i lokaliteti stećaka srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, a na ovom projektu su zajednički radile Bosne i Hercegovina, Crne Gore, Hrvatska i Srbija.
Prije tri godine na Popis svjetske baštine UNESCO-a uvrštena je i Prašuma Janj kod Šipova u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope”.
“Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope” trenutno je najveće serijsko dobro svjetske baštine s 94 lokaliteta u 18 evropskih država.
Osim toga, na tentativnoj listi dobara koje zemlja može nominirati u narednom periodu nalazi se još osam dobara iz BiH.
