Šta donosi tzv. registar pedofila i ko će imati pristup podacima?
Izvor: BHRT/Lejla Čeljo (H.S.)
Posljednji slučaj bludničenja nad maloljetnikom i presude Moameru Kasumoviću alarmirao je javnost i ubrzao izmjene postojećih zakonskih okvira koji su pokazali manjkavost.
Ministarstvo pravde Federacije BiH pristupilo je izradi pravilnika i vođenju tzv. registra pedofila u saradnji sa svim kantonalnim MUP-ovima i Federalnom upravom policije (FUP). Registar u Federaciji BiH na snagu stupa 26. septembra i biće tajan. Jasno je da su neophodne i izmjene Krivičnog zakona Federacije BiH koje će osporiti pravo otkupa kazne, a nadležni uvjeravaju da će se pred poslanicima naći u narednih mjesec dana.
U Registar će se upisivati lica pravosnažno osuđena za krivična djela iz Krivičnog zakona Federacije BiH kada su učinjena prema djeci i maloljetnicima. Registar će se voditi na principu elektronske baze podataka.
Federalna zastupnica Lana Prlić koja je zakon uputila u parlamentarnu proceduru i oni koji su radili na izradi zakona kažu da će podaci biti tajni i koristit će se samo u službene svrhe, jer je takva praksa i u svijetu.
“Pristup tome će imati MUP-ovi, sudstvo i tužilaštvo, registar će sam po sebi biti tajan i trajan, što znači da se podaci neće brisati iz registra. Po ovom zakonu su sve institucije i ustanove koje su u direktnoj ili indirektno rade sa djecom i omladinom su dužni pri zapošljavanju da provjere da li se neko od kandidata nalazi u tom registru”, pojašnjava Prlić.
“U najgorem slučaju recividizma ovaj registar će pomoći da se ponovni počinitelj brzo locira i privede pravdi i sama činjenica da postoji registar može odvraćajuće djelovati na potencijalnog počinitelja”, ističe pravnica Adna Hanić Zalihić.
Ova tema u fokusu је nakon što je javnost saznala da je glumac Moamer Kasumović presuđen za bludničenje nad maloljetnikom i kaznu zatvora od godinu dana zamijenio isplatom od 36 000 maraka. Stoga je jasno da su izmjene Krivičnog zakona u Federaciji BiH neophodne. Izmjene u proceduri, a novine u segmentu povećanja minimalnih kazni i da se određena krivična djela neće moći zamijeniti novčanom kaznom.
Predsjedavajući Zastupničkog doma Federacije BiH Dragan Mioković kaže da sa federalnim ministrom pravde Vedranom Škobićem o ovome intenzivno razgovara.
“S njegove strane sam obaviješten da da će izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH da će biti na poslaničkim klupama po njegovim procjenama u narednih mjesec dana. U ovom zakonu je već predviđeno pooštravanje kazni za krivična djela protiv spolne slobode i morala, znači podići će se onaj donji minimum na kliznim kaznama i predviđeno je da se za ova krivična djela, odnosno za izvršioce ovih krivičnih djela ne može primijeniti otkup zatvorske kazne”, kazao je Mioković.
“Od šest mjeseci do pet godina je predviđena krivična sankcija, jako je dobra. Ovdje podržavam sudije – malo se ohrabrite kada su u pitanju seksualni delikti, naročito kada su u pitanju žrtve maloljetnici prestupnici, ohrabrite se malo i idite prema maksimumu”, poručuje kriminolog i viktimolog Hana Korać.
Iako otkup zatvorske kazne u Bosni i Hercegovini nije ništa neuobičajeno, jasno je da zakonska rješenja moraju biti takva da kada su u pitanju ovakva i slična krivična djela presuđeni ne mogu kaznu otkupiti.
