Kulturno-vjerska manifestacija “511. Dani Ajvatovice”: Više od 50 programskih sadržaja

Kulturno-vjerska manifestacija “511. Dani Ajvatovice” ove godine će se održati od 18. do 29. juna uz bogat programski sadržaj uprkos pandemiji koronavirusa, a organizatori pozivaju građane na poštivanje epidemioloških mjera..

Manifestacija će svečano biti otvorena u petak, 18. juna, na Musalli u Pruscu, uz prigodan program ilahija, kasida i sevdalinki.

Jedan od nekoliko glavnih događaja u okviru Dana Ajvatovice je defile konjanika i bajraktara kroz Donji Vakuf koji će ove godine biti održan 26. juna u subotu, nakon ikindije namaza u 17.30. sati.

Ahmed efendija Adilović, muftija travnički, kazao je u razgovoru za AA da je defile konjanika događaj koji svake godine privuče veliki broj ljudi i gostiju.

“Već nekoliko godina na tom defileu su učestvovali i članovi turskog vojnog orkestra Mehter. Međutim, ove godine zbog pandemije nisu bili u stanju da dođu. Te noći u Pruscu kod džamije Hasana Kjafije Pruščaka će također biti vjerski program i zikr. Potom, 27. juna u nedjelju, kako je inače i običaj, bit će centralna manifestacija kada ujutro rano konjanici idu do platoa Ajvatovice, a za njima idemo mi pješaci i gore se prolazi kroz stijenu. Nakon toga na samoj livadi i bini će biti održan program. Ove godine ćemo imati i specifičan događaj u okviru toga, a to je otvaranje džamije na platou Ajvatovice. Naime, donator je općina Bursa iz Turske. Načelnik općine će biti tu i prisustvovat će otvaranju džamije. Klanjat ćemo podne namaz i time je završena ta centralna manifestacija, a nakon toga imamo neke događaje još dva dana”, kazao je Adilović.

• Planirani brojni sadržaji

Od brojnih sadržaja izdvojio je vjerski program “Kur’anom mi kazuj”, na kojem će učestvovati učaći iz medresa, a koji će se održati u Šarenoj džamiji u Travniku u subotu, 19. juna, kao i “Hafisku dovu za pet hafiza” koja će se održati u atriju Elči Ibrahim-pašine medrese u četvrtak, 24. juna. U okviru programskih sadržaja i ove godine javnosti će biti ponuđen značajan broj vjerskih, kulturnih, edukativnih i sportskih sadržaja.

“Također imamo posjete humanitarnim organizacijama i udruženjima za osobe sa posebnim potrebama. Imamo i lijep program koji se organizuje već nekoliko godina, a to je Omladinski kamp na Ajvatovici koji se održava u nedjelju, 20. juna, gdje oko 170 mladića i djevojaka imaju druženja i sportska takmičenja i predavanja. Sadržaji će ove godine biti izvedeni na području osam općina Muftijstva travničkog ili Srednjobosanskog kantona”, kazao je Adilović.

Ove godine je planiran i dolazak nekoliko načelnika općina iz Republike Turske.

“Nećemo imati ove godine vojni orkestar Mehter i bilo kakve horove i grupne posjete izvan zemlje u smislu izvođača, ali što se tiče gostiju, imat ćemo nekoliko načelnika općina iz Turske, te delegaciju Unije općina turskog svijeta (TDBB). Drago nam je da imamo goste i zvanice iz Turske”, rekao je muftija travnički.

• “Tradicija, identitet i domovina”

Osim toga, ove godine Organizacioni odbor je usvojio i stalni logo i moto za Dane Ajvatovice.

“Moto je ‘Tradicija, identitet i domovina’. Uz vjeru i kulturu imamo tradiciju, identitet i domovinu kao glavne tačke oko kojih su svi programski sadržaji fokusirani, što može biti i poruka Ajvatovice. Njegujući našu tradiciju, u što spada vjera, kultura, identitet i domovina, imamo mogućnost za sretniju i bolju budućnost, jer ukoliko se budemo držali svoje svijetle tradicije, svoje vjere i svoje kulture i identiteta i ukoliko budemo čuvali našu domovinu, onda naša djeca i generacije koje dolaze imaju nadu u sretniju i bolju budućnost.”

Kako je kazao, Ajvatovica je na neki način potraga za duhovnošću ali i “odgovor svima onima koju su pokušali da zatru naš identitet i unište našu domovinu Bosnu i Hercegovinu”.

“Poznato je da je Ajvatovica bila zabranjena od 1947. do 1990. godine, a ona je jedna od bitnih značajki i odrednica našeg indentiteta. Također znamo da su bili veliki pokušaji da se država Bosna i Hercegovina uništi, da nestane, samim tim i najbrojniji narod u njoj, tako da sve to igra ulogu u značaju Ajvatovice za naš narod. Zbog toga, narod u velikom broju dođe na Ajvatovicu jer hoće duhovno da se okrijepi ali i da pokaže svoj identitet, da smo Bošnjaci, da smo muslimani, da smo miroljubivi, da volimo svoju domovinu, da mi nemamo rezervne domovine, da drugima zlo ne mislimo, ali da tražimo prava kao svi ostali narodi što imaju”, poručio je Adilović.

Zbog pandemije koronavirusa programske aktivnosti će se održati u skladu sa postojećim epidemiološkim mjerama.

“Neke aktivnosti koje zahtijevaju veći broj ljudi i bliski kontakt, ove godine nećemo moći organizovati kao što je večer sevdaha i smotra folklora. Zbog epidemioloških mjera ove godine imamo nešto manji broj aktivnosti nego inače, ali ipak je to značajan broj od preko 50 sadržaja u 11 dana Ajvatovice”, kazao je muftija koji je također pozvao sve koji će doći na Ajvatovicu da se pridržavaju epidemioloških mjera.

• “Mladi su naša budućnost”

Na kraju je istakao da je svake godine sve više programskih sadržaja i aktivnosti koje su posebno usmjerene na mlade ljude.

“Naši mladi su naša budućnost. Trebamo se fokusirati na njih. Ove godine imamo Omladinski kamp ali i druge aktivnosti za mlade ljude. Omladina je veliki potencijal i ako njima pružimo priliku da učestvuju ali i osmisle neke aktivnosti onda je u tome hajr i dobro i zato nam je želja da se mladi što više uključuju”, poručio je Adilović.

• Najveće dovište muslimana u Evropi

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine.

Ajvaz dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. stoljeću nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu, moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima, četrdeseto jutro od dolaska na dovište, Ajvaz-dedo je usnio san o sudaru dva ovna. Kada se probudio, stijena je bila razdvojena, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz-dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.