BiH dobila najgore ocjene u Izvještaju EU

U Izvještaju za BiH Evropska komisija navodi kako nema napretka u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, u reformi izbornog procesa, slobodi izražavanja, niti vanjskim odnosima. Zabilježeno je i nazadovanje u oblasti javnih nabavki

Evropske komisije objavila je novi izvještaj o napretku u reformama zemalja regije, a kako navodi Radio Slobodna Evropa, u tom izvještaju najgore ocjene dobila je Bosna i Hercegovina.

Novi izvještaj, koje se odnosi na šest zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija), kao i Tursku, danas će u Bruxellesu predstaviti evropski povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi.

Radio Slobodna Evropa imao je uvid u taj dokument koji, kako se navodi, prikazuje sivu sliku stanja, naročito u ključnim poljima, poput vladavine prava.

Nema napretka u borbi protiv korupcije

U Izvještaju za BiH Evropska komisija navodi kako nema napretka u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, u reformi izbornog procesa, slobodi izražavanja, niti vanjskim odnosima. Zabilježeno je i nazadovanje u oblasti javnih nabavki.

Što se tiče političkih kriterija, navodi se da su zakonodavna i izvršna vlast imale “slab učinak zbog političke polarizacije i poremećaja uzrokovanih pandemijom”.

“Negativni učinci rasprostranjene korupcije i znaci političkog zarobljavanja nastavili su se snažno manifestirati tijekom pandemije, direktno utječući na dobrobit građana”, ocjenjuje se u izvješću.

U dokumentu se navodi kako izaziva zabrinutost “selektivno i netransparentno gonjenje i sudsko praćenje slučajeva korupcije”. Identificiraju se sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za provođenje zakona i veoma ograničena razmjena obavještajnih podataka.

Za policiju se kaže da je “podložna političkom uplitanju”, a finansijske istrage i zapljena imovine su, prema nalazima, “uglavnom neefikasni”, prenosi Radio Slobodna Europa.

Kada je u pitanju navedeni nedostatak napretka u borbi protiv korupcije, u Izvešću se navodi nazadovanje i u oblasti javnih nabavki. Pri javnim nabavkama je BiH “primjenjivala povlašteni tretman” za domacće ponuđače prilikom dodjele javnih ugovora, konstatira se i ocjenjuje kako su potrebne “hitne aktivnosti” na usvajanju zakona o javnim nabavkama i sukobu interesa.

Migracije i azil

Poseban dio Izveštaja posvećen je migrantskoj krizi te se navodi da bh. vlasti nisu uspjele uspostaviti održivi sistem migracija i azila što je dovelo do humanitarne krize u decembru 2020. Izvješće govori o opsežnom angažiranju i podršci EU, te da je u Lipi kod Bihaća osnovan privremeni šatorski kamp za pružanje skloništa svim osobama u potrebi.

Priznaje se da je Bosna i Hercegovina pojačala napore za poboljšanje upravljanja migracijama, ali ocjenjuje se da je potrebno da zemlja osigura učinkovitu koordinaciju na svim razinama upravljanja granicama i kapaciteta za upravljanje migracijama, kao i funkcioniranje sistema azila.

“To zahtjeva pravednu raspodjelu odgovornosti između svih entiteta i kantona, uključujući i smještanje prihvatnih centara”, navodi se u izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini.

Nema napretka u poštivanju osnovnih prava

Što se tiče osnovnih prava, iako je zakonodavni i institucionalni okvir uvelike uspostavljen, Bosna i Hercegovina, kako stoji u Izvještaju, tek treba usvojiti sveobuhvatni strateški okvir.

Navodi se da su potrebne značajne reforme kako bi se svim građanima omogućilo ostvarivanje njihovih političkih prava i osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i nadilaženje prakse “dvije škole pod jednim krovom”.

“Nije postignut napredak u garantiranju slobode izražavanja i medija, u zaštiti novinara od prijetnji i nasilja osiguravanjem odgovarajućih sudskih mjera, niti u osiguravanju finansijske održivosti sistema javnog emitiranja”, stoji u dokumentu.

Dodaje se da i dalje postoje izazovi u pogledu slobode okupljanja, posebice u entitetu Republika Srpska gdje su aktivisti, kako se navodi, bili izloženi zastrašivanju i sudskom gonjenju.

Naglašava se da Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, i nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i srodnih slučajeva. Također stoji da nije postignut napredak u poboljšanju izbornog okvira u skladu s europskim standardima i osiguravanju transparentnosti financiranja političkih stranaka.

Kada su u pitanju vanjski odnosi ni u toj oblasti nije zabilježen napredak.

“Zemlja mora pojačati napore da okonča pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Bosna i Hercegovina se snažno ohrabruje da poboljša svoje usklađivanje s vanjskopolitičkim izjavama EU i restriktivnim mjerama”, stoji u Izvješću.

Evropska komisija na kraju navodi da je zemlja nastavila aktivno sudjelovati u regionalnoj saradnji i održavati dobrosusjedske odnose, prenosi Radio Slobodna Evropa.