Radnici očistili grafite: Latinska ćuprija vraćena u prvobitno stanje
Ime je Latinska ćuprija dobila po Latinluku, mahali na lijevoj obali obali Miljacke, koju su naseljavali sarajevski katolici.
Nakon što su vandali u noći sa 11. na 12. novembar na mostu Latinska ćuprija koji je nacionalni spomenik na obje strane iscrtala grafite, danas je most u potpunosti očišćen u šta se uvjerila i ekipa Patrije.
Radnici su nekoliko sati uz pomoć specijalnih mašina čistili boju sa kamena. U toku prethodne noći izvršen je najgrublji oblik vandalizma nad nacionalnim spomenikom Latinska ćuprija na kojem su ispisani grafiti s obje strane mosta.
Gradska uprava Grada Sarajevo angažovala je firmu za čišćenje i uklanjanje grafita sa Latinske ćuprije kako bi se ovaj nacionalni spomenik vratio u prvobitno stanje.
Prva policijska uprava pronašla je vandale koji će biti zakonski sankcionisani.
Odlukom o prekršajima protiv javnog reda i mira Općine Stari Grad Sarajevo, ispisivanje grafita definisano je kao prekršaj, za koji je predviđena novčana kazna. Ko piše grafite na fasadama i ulazima zgrada, javnim prevoznim sredstvima, spomenicima, potpornim zidovima, reklamnim panoima i slično može biti sankcionisan novčanom kaznom u iznosu od 150 – 450 KM. No, u slučaju vandalizma nad našom kulturnom baštinom zalagat ćemo se i za oštrije sankcije.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, na sjednici održanoj od 30. augusta do 2. septembra 2004. godine, donijela je Odluku kojom se historijska građevina – Latinska ćuprija u Sarajevu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Latinska ćuprija je jedan od najstarijih sarajevskih mostova, koji se mijenjao vremenom, od prvobitnog drvenog mosta do kamene ćuprije koja danas premošćuje Miljacku. Prvi put se ovaj most spominje u popisu iz 1541. godine, gdje se navodi kako je most podigao izvjesni sarač Husein, sin Širmedov.
Iz jednog kasnijeg dokumenta može se zaključiti kako se radilo o drvenom mostu, koji je ubrzo porušen i umjesto kojeg je sarajevski ajan Ali Ajni-Beg izgradio kamenu ćupriju.
Taj kameni most je 1791. odnijela velika poplava, nakon čega je 1798. godine, iz sredstava koje u dobrotvorne svrhe zavještao ugledni sarajevski trgovac Abdulah Briga, Latinska ćuprija izgrađena u svojoj današnjoj formi.
Ime je Latinska ćuprija dobila po Latinluku, mahali na lijevoj obali obali Miljacke, koju su naseljavali sarajevski katolici.
Od 1918. do 1993. godine Latinska ćuprija zvala se Principov most, po Gavrilu Principu, koji je svega nekoliko metara od ovog mosta izvršio atentat na austro-ugarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Taj događaj, poznat kao Sarajevski atentat, vodi se kao povod za početak Prvog svjetskog rata.
Stari naziv – Latinska ćuprija – vraćen je 1992. godine. Oštećena tokom opsade, Latinska ćuprija je rekonstruisana 2003/2004. godine.