Cijene dosežu čak i 8.000 KM po kvadratu: Potražnja sve veća, a stanova sve manje
Cijene nekretnina u Sarajevu posljednjih nekoliko godina neprestano rastu. Američka ministrica finansija Džanet Jelen (Janet Yellen) najavila je prije više od pola godine da će cijene nekretnina pasti u narednih šest mjeseci. To je zaživjelo u Evropi, ali ne i u glavnom gradu BiH.
Cijene su sve više, a na nekim lokacijama dosežu čak i do 8.000 KM po kvadratu.
Spaho Ljajić, stručnjak za nekretnine, u razgovoru za „Dnevni avaz“ prokomentarisao je trenutnu situaciju s cijenama nekretnina na određenim lokacijama u Sarajevu.
Analiza cijena
– Trenutno najtraženije i najskuplje lokacije su one u centru grada, dok prema periferijama cijene padaju. Cijene nekretnina u Centru u novogradnji dosežu i do 8.000 KM po kvadratu. U Vogošći, Ilidži i na Dobrinji, u novogradnji, cijene su od 3.000 KM pa do 3.500 KM po kvadratu. Nešto niža cijena je u Hrasnici za koju je posebno interesovanje zbog tramvajske pruge koja se gradi – kazao je Ljajić.
Dodao je kako je situacija u Istočnom Sarajevu drugačija i mnogo povoljnija te kako se cijene kreću od 2.000 KM do 2.500 KM po metru kvadratnom.
Nedostatak investitora
Sarajevo je useljenički grad. No, ono što posebno podiže cijenu nekretnina jeste činjenica da stanove kupuju dijaspora i ljudi iz regiona, koji povećavaju potražnju, iako najveći dio godine fizički i ne borave u Sarajevu.
Ljajić: Situacija u Istočnom Sarajevu drugačija i mnogo povoljnija. Facebook
Ljajić posebno ističe kako je potražnja znatno veća od ponude, te kako trenutna gradnja ne može da zadovolji ni domaće stanovištvo, a kamoli one iz regiona i dijaspore.
– Ukoliko bi ponuda bila veća, cijene bi pale – ističe.
Posebno je obratio pažnju na problem s nedostatkom investitora.
– Analize pokazuju da cijene rastu u vrijeme inflacije i ljudi kupuju nekretnine, jer novac gubi na vrijednosti. Invesitori bježe iz Sarajeva i investiraju u Novom Sadu, Rijeci, Novom Pazaru i slično. Veliki je problem s dobivanjem građevinskih dozvola, administracija je jako spora, nemamo dozvola za gradnju, čekanje je do tri godine i sve to utječe na odlazak investitora. Tu su, također, i problemi s nedostatkom majstora i poskupljenjem građevinskog materijala – objasnio je stručnjak.
Nedostatak gradilišta
– Trenutno ima desetak gradilišta u Sarajevu. U Starom Gradu nema gradilišta, jer je ono kod Markala završeno, tj. prodaja stanova je završena. U Centru su aktivna dva gradilišta, na Crnom Vrhu i Šipu. U Novom Sarajevu nema nijedno gradilište već duže vremena. U Novom Gradu su kod Remize i u Aerodromskom Naselju. Na Ilidži: jedno na Stupu, dva u Otesu te u Vogošći dva gradilišta. Za jedan veliki grad to je ništa, mala gradilišta s malo stanova – kazao je Ljajić.
Uporedio je i Istočno Sarajevo, gdje je kazao kako je aktivno 20-ak gradilišta i više stanova. Možemo zaključiti da je situacija u Istočnom Sarajevu znatno bolja.
Ekonomsko usporavanje
Admir Čavalić, ekonomski analitičar upućuje na određene faktore koji bi trebali da uslovljavaju pad cijena u nekretninama.
– Bitno je naglasiti da naše tržište nekretnina nije dinamično, relativno je statično, i reaguje na normalne tržišne trendove. Usporavanje ekonomije, recesijska pitanja, bi značilo pad cijena nekretnina. Međutim to se ne dešava. Iako dolazi do ekonomskih usporovanja pad cijena se ne dešava – zaključio je.
