Arheolozi koji istražuju drevnu kraljevsku grobnicu u južnom Sibiru pronašli su dokaze koji ukazuju na mogućnost da se kanabis koristio zbog svojih psihoaktivnih svojstava još prije 2.800 godina, pokazuje novo naučno istraživanje objavljeno u časopisu Science.
Otkriće je zabilježeno na arheološkom lokalitetu Tunnug 1, u dolini Uyuk, poznatoj i kao sibirska Dolina kraljeva, gdje su istraživači pronašli više od 1.000 sjemenki kanabisa uz ljudske ostatke u monumentalnoj grobnici, piše Euronews.
Prema navodima istraživača, nalazi bi mogli pomjeriti dosadašnje pretpostavke o najranijoj upotrebi kanabisa zbog njegovih psihoaktivnih svojstava za približno 300 godina.
Grobna humka, promjera oko 140 metara, povezuje se sa Skitima, drevnim nomadskim narodima koji su naseljavali područja centralne Azije te dijelove današnje južne Rusije i Ukrajine.
Arheolog s Univerziteta u Bernu Gino Caspari, koji je predvodio iskopavanja, izjavio je da je istraživački tim tokom radova u središtu grobnice primijetio sitne crne tragove za koje se kasnije ispostavilo da su sjemenke kanabisa.
Istraživači su pronašli i očuvanu ljudsku kosu, što im je omogućilo da ispitaju mogućnost konzumiranja te biljke.
Otkriće bi moglo pružiti dodatnu arheološku osnovu za historijske zapise grčkog historičara Herodota, koji je u petom stoljeću prije nove ere opisivao kako su Skiti boravili u šatorima i udisali dim kanabisa.
Caspari je naveo da su nalazi u skladu s takvim opisima, ali je naglasio da istraživači ne mogu utvrditi je li pronađeni kanabis bio pušen ili konzumiran na drugi način.
Naučnici smatraju da su sjemenke vjerovatno namjerno položene u grobnicu, što upućuje na mogućnost da je kanabis imao određenu ulogu u pogrebnim ritualima.
Caspari je iznio i pretpostavku da je biljka mogla biti korištena za sedaciju ljudi prije žrtvenih obreda, ali je naglasio da za takvo tumačenje nema konačnih dokaza.
