Bosna i Hercegovina

Dani Ajvatovice: Konjanici iz Karaule krenuli ka Pruscu

Postavlja: Redakcija
Datum objave: 26. jun 2021 @13:35
ID18869

U okviru obilježavanja tradicionalne vjersko-kulturne manifestacije “511. Dani Ajvatovice”, jutros je iz Karaule, nedaleko od Turbeta u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, krenulo 88 konjanika, koji će nakon prolaska kroz Donji Vakuf nastavili put ka Pruscu, gdje će u nedjelju biti održan centralni dio manifestacije, javlja Anadolu Agency (AA).

Ukupno 88 konjanika različitih starosnih dobi, među kojima 57 iz Karaule, 17 iz Zenice te 14 iz Kozarca, Brčkog i Tuzle, odjeveni u tradicionalnu nošnju, nakon učenja odlomaka iz Kur'ana i dove, koju je proučio dr. Salih ef. Indžić, izaslanik muftije travničkog i glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Travnik, krenuli su ka najvećem dovištu muslimana u Evropi, Ajvaz-dedinoj stijeni u Pruscu.

Konj Soko
Svi programski sadržaji ovogodišnje manifestacije će biti organizovani u skladu s važećim mjerama nadležnih organa i svi posjetitelji su pozvani na poštivanje istih, s ciljem prevencije širenja zaraze koronavirusom.

Konjanici odjeveni u tradicionalnu nošnju, učeći tekbire i ilahije, uz prve zrake sunca prošli su kroz malo mjesto Karaulu, dok su ih sa prozora kuća i avlija ispraćali i sretan put poželjeli lokalni mještani.

Prolazak konjanika kroz selo i sveukupan prateći ambijent na trenutak je posmatrače mogao vratiti u neka minula vremena. Nekoliko mališana također je jutros na konjima krenulo ka Ajvatovici, što ukazuje da će ova tradicija biti nastavljena i u godinama koje slijede.

Elmedina i Smaila Gunić imaju osam godina i među najmlađim su učesnicima manifestacije.

U izjavi za Anadoliju kazale su da u pohodu na Ajvatovicu učestvuju već drugu godinu. U pratnji roditelja, Elmedina će nastaviti putovanje, a put s njom prelazi konj Soko.

70-godišnji Rasim Gradinčić Ajvatovicu pohodi svake godine. Jutros je put Prusca u kočiji krenuo sa suprugom Đulsom.

– Pravi sam Karaulac, živim nedaleko odavde i na Ajvatovicu idem svake godine. Od njenog ponovnog uspostavljanja, svake godine – rekao je Gradinčić.

Baštinimo svoju tradiciju i kulturu
Rijad Pajić je put Prusca krenuo s ocem Senadom, prijateljima i rođacima.

– Prvi put sam iz Karaule ka Pruscu s konjem krenuo 2007. godine. Tad sam bio i najmlađi konjanik. Mi gajimo, baštinimo svoju tradiciju i kulturu. Ajvatovica je spoj tradicije, kulture, a ujedno i vjere – rekao je Pajić.

U nedjelju ujutro konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije. Ove godine će biti održan i jedan specifičan događaj u okviru manifestacije, a to je otvaranje džamije na platou Ajvatovice. Donator je općina Bursa iz Turske.

Najveće dovište muslimana u Evropi
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.

Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen ovdje krši Vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe i prigovore možete slati na e-mail ilijasnet@gmail.com. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal IlijašNet nema obavezu postupiti po istim.
Stavovi izraženi u tekstu iznad, ukoliko je naveden izvor, ne predstavljaju stavove portala IlijašNet. Komentari na društvenim mrežama ne predstavljaju naše stavove te su odgovornost autora komentara.*
Saopćenja za javnost, dojave, informacije, najave događaja, pitanja i sl. šaljite na e-mail adresu ilijasnet@gmail.com

Povezani članci

Back to top button